Održivo financiranje podrazumijeva uključivanje okolišnih, društvenih i upravljačkih pitanja u odluke o ulaganju. Dugoročno gledano, to dovodi do većeg ulaganja u održive projekte i aktivnosti. Ima ključnu ulogu u ispunjavanju ciljeva Europskog zelenog plana, čiji je cilj poticanje zelene tranzicije. To znači kretanje prema zelenom gospodarstvu kroz održivu tehnologiju, industriju i promet.
Zašto bi ljudi trebali imati na umu održivost, čak i kad se bave problemima skupe hrane i energetske krize?
Iako je razumljiva zabrinutost samo zbog neminovnih problema, trebali bismo biti zabrinuti za svoju budućnost. Zabrinutosti poput nedostatka lijekova, hrane i energije samo će se pogoršati ako se ne pozabavimo zelenom tranzicijom. Živimo u međusobno povezanom svijetu. Klimatske promjene već posebno teško pogađaju svijet u razvoju, utječući na globalnu sigurnost hrane i migracijske obrasce. Također utječu i na Europu, sa sve većim brojem razornih poplava i požara.
Stoga bi zeleni prijelaz trebao biti prva, a ne zadnja stvar o kojoj razmišljamo!
Važno je ne brkati kratkoročne popravke s dugoročnijim rješenjima ili pogrešno zamijeniti uzrok naših problema s njihovim rješenjima. Gubitak ruskog plina nije temeljni problem, to je naša ovisnost o njemu. Dekarbonizacija nije samo nužna za klimatsku i ekološku krizu, već je i jedini način da se osigura sigurna i pristupačna energija za Europu i svijet. Za Europu bi to također ojačalo otpornost ograničavanjem prostora za šokove cijena energije u gospodarstvu i neutraliziranjem njezine ranjivosti na rusku energetsku ucjenu.
Kako su pandemija i rat u Ukrajini utjecali na održive financije?
Pandemija je na održivo financiranje bacila novo svjetlo. Do tada su financijska tržišta bila više usredotočena na zeleno izdavanje i klimatske promjene. Tijekom pandemije socijalno financiranje je doživjelo porast, osobito porastom zdravstvene zaštite, uvođenjem školovanja na daljinu, pomakom na tržištu rada i prijetnjom za poduzeća. Iznos socijalnog financiranja ponovno je manji jer je pandemija počela jenjavati.
Rat u Ukrajini stavlja cijelu raspravu o energiji u novi kontekst i naglašava hitnost energetske tranzicije. Energetska kriza jasno je pokazala da moramo pronaći nove izvore energije koji bi trebali biti čisti.
Energetska tranzicija izazovna je za zemlju bez izlaza na more kao što je Češka, gdje pučinski vjetar zapravo nije opcija, a zemljište je ograničeno. U manjem opsegu, moglo bi se, primjerice, postaviti solarne ploče na umjetna jezera bez korištenja za slobodno vrijeme ili ih graditi na parkiralištima, koja također služe za zaštitu automobila od ekstremne vrućine. Također moramo obratiti pažnju na uštedu energije, kapacitet pohrane baterije i bolje mreže kako bismo optimizirali vršna razdoblja i razdoblja niske potražnje. Svaka sitnica pomaže.
Imamo puno posla i moramo raditi na više frontova istovremeno.
Koje su prednosti održivog financiranja u vrijeme gospodarske i energetske krize?
Održivo financiranje je alat. Netko prvo mora odlučiti nešto izgraditi, a onda se održivo financiranje može koristiti kao alat za financiranje investicije. Održivo financiranje pomoći će ljudima da se povežu s investitorima i istaknu njihovu strategiju. Također može pomoći s cijenama i pristupom financiranju, što je proces koji moramo učiniti mnogo lakšim i bržim.
Imati Europsku investicijsku banku kao dio vašeg financiranja govori drugim partnerima da je financiranje ekološki prihvatljivo, nešto što naši partneri upravo sada traže. Traže potvrdu da je financiranje održivo, što u slučaju našeg financiranja slijedi sasvim jasne kriterije. Kao klimatska banka EU-a, možemo se zaduživati na financijskim tržištima po nižoj cijeni od komercijalnih banaka. Kao rezultat toga, možemo osigurati dugoročno financiranje pod povoljnim uvjetima.
Još jedna snaga Europske investicijske banke jest to što zapošljavamo inženjere, biologe i stručnjake za društveni razvoj koji mogu procijeniti koji projekti i tehnologije obećavaju, gledano iz ekološke i iz društvene perspektive.
Opseg potrebnih ulaganja daleko premašuje ono što bi vlade i javna tijela trebala osigurati. Privatni sektor i tržišta kapitala trebaju igrati ključnu ulogu, a Banka može poboljšati stanje ne samo na energetskim tržištima, već na svim tržišnim sektorima koje aktivno podupiremo.
Kako ljudima koji održivost ne vide kao bitno pitanje objasniti koliko je ovo važna tema?
Čak i ako zelena tranzicija nije prva stvar o kojoj ljudi razmišljaju, ona je najvažniji. Sva pitanja nestašice hrane, lijekova i energije međusobno su povezana i ovise o bioraznolikosti, okolišu i klimi.
Ovo je važna tema, čak i za one koji je ne vole. Ignoriranje hitnosti zelene tranzicije i potrebe za održivošću je kao kad vam kuća gori, ali brinete se za račun za vodu ako je ugasite.
Ljudi također zaboravljaju da postoji još jedan dio toga, što stvara prilike za posao. U Finskoj imamo mnogo energije vjetra i dalje je širimo. Izravna strana ulaganja čeličana, primjerice, dolaze jer žele postaviti proizvodnju u Finskoj kako bi svoj proizvod mogli nazvati “zelenim čelikom”, kao što bi se proizvodio zelenom energijom. To je investicija koja stvara rast i nova radna mjesta.
Koje druge pogodnosti imaju ljudi u Europskoj uniji koji odluče pokušati biti održiviji?
Prvo, što je važno naglasiti, imamo raznoliku paletu održivih proizvoda, usmjerenih na različite potrebe, ali i za olakšavanje pristupa financiranju i poboljšanje uvjeta financiranja. Dakle, prva korist leži u povoljnim i fleksibilnim uvjetima financiranja koje Europska investicijska banka može pružiti.
Drugo, klijenti imaju pristup kreditnim linijama u kojima mogu povući sredstva prema potrebi – u tranšama ili čak iskoristiti cijeli zajam odjednom. Svaka tranša može imati različite parametre, ovisno o trenutnim jedinstvenim zahtjevima svakog klijenta – prilagođeno njihovim potrebama.
Treće, imamo snažno klimatsko iskustvo koje možemo podijeliti s našim klijentima kako bismo podržali njihov zeleni prijelaz. Možemo osigurati zelene zajmove oslanjajući se na našu standardnu tehničku dubinsku analizu, savjetovati o zelenom financiranju i ulagati u izdavanje zelenih obveznica. Naši priznati zeleni standardi čine nas pouzdanim partnerom u financiranju klimatskih promjena.
Naposljetku, Grupa Europske investicijske banke ima vlastite resurse za savjetovanje klijenta o tehničkoj strani financiranih projekata, kao što je alat zelene provjere za financijske posrednike, Joint Assistance to Support Projects in European Regions i InvestEU.
Planiraju li se srednjoročno i dugoročno neki novi propisi EU usmjereni na održivo financiranje?
Jedno veliko političko pitanje u ovom trenutku je učinak i djelovanje Zakona o smanjenju inflacije u Sjedinjenim Državama.
Što se tiče propisa EU-a, većina teži boljem otkrivanju i sprječavanju pranja zelenila. Radi se o uspostavi transparentnosti. Kada govorimo o zelenom ulaganju, mislimo na to da to ulaganje ima značajan doprinos klimatskim mjerama – poput značajnih ušteda energije, bioraznolikosti, kružnoga gospodarstva. Ako nešto nazivamo zelenim, ono mora zadovoljiti određene kriterije. Ako nije, ne bismo ga trebali zvati zelenim.
Što se tiče ostalih mjera održivosti, Banka podupire plan RePowerEU za daljnje smanjenje ovisnosti Europe o plinu.
Izvornu objavu pronađite na poveznici.
