Promocija stručne Studije o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture održana je 6. rujna u Hrvatskom državnom arhivu.
Gubici od klimatskih ekstrema u Hrvatskoj porasli su 16 puta u razdoblju od 2018. do 2022.
Šteta od suša i poplava prošle je godine u poljoprivredi iznosila 36 posto neto dobiti u poljoprivredi iz 2021. godine. Studija koju je OIEH predstavio nudi odgovore na te izazove. Agrosunčane elektrane predstavljaju novi smjer u svijetu obnovljivih izvora energije, a najveća im je prednost u dvostrukoj iskoristivosti zemljišta i ribnjaka: poljoprivrednoj proizvodnji i proizvodnji električne energije, istaknuto je na predstavljanju.
“O budućnosti ove tehnologije najbolje govore riječi francuskog predsjednika Macrona koji je izjavio da će agrosunčane elektrane biti jedan od temelja francuskog energetskog sustava. Hrvatska je omogućavanjem postavljanja agrosunčanih i sunčanih elektrana, na sve poljoprivredne površine koje su upisane u evidenciju uporabe poljoprivrednih zemljišta, prepoznala njihovu vrijednost. Moram istaknuti kako je prvi impuls krenuo upravo iz OIEH-a gdje smo pionirski promovirali ovu tehnologiju, a njenom implementacijom Hrvatska se svrstala uz najbolje i postala jedna od 10 zemalja EU-a koje su se odlučile za njezinu primjenu”, izjavila je Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske.
Veliki potencijal korištenja obnovljivih izvora energije
O velikom potencijalu korištenja obnovljivih izvora energije govorio je i glavni bankar EBRD-a u Hrvatskoj Hrvoje Jazvić, koji je naglasio da agrosunčane elektrane predstavljaju novi zamah u proizvodnji čiste električne energije, ujedno pružajući zaštitu poljoprivrednim usjevima i uzgoju riba u akvakulturi: “Korištenjem agrosunčanih elektrana na samo 1% ukupno raspoložive poljoprivredne površine u Hrvatskoj, što iznosi oko 1.000 hektara, osim zaštite poljoprivredne proizvodnje, može se pridonijeti
ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od preko 1.000 GWh. To je trostruko više od trenutno instaliranog kapaciteta fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj. Također, primjenom plutajućih solarnih elektrana u postojećoj slatkovodnoj akvakulturi omogućava se dostizanje bonitetnog potencijala i godišnje proizvodnje od preko 16.000 tona, što je četverostruko više u odnosu na proizvodnju posljednjih desetljeća u Hrvatskoj.”
Lina Dubina, predstavnica SolarPowerEurope, vodeće europske organizacije u poticanju energetske tranzicije, prikazala je primjere najbolje prakse u radu agrosunčanih elektrana u Europskoj uniji te naglasila zašto je važno poduprijeti njihov razvoj: “Svjetska banka tvrdi kako će kontinuirano povećanje temperature u narednim godinama značajno utjecati na hrvatsku poljoprivredu, ali i na zdravlje stanovništva. Dio rješenja može biti i veće korištenje agrosunčane tehnologije koja omogućava dvostruko korištenje zemljišta. Sjajno je svjedočiti promjenama koje je hrvatsko zakonodavstvo usvojilo za razvoj agrosunčanih elektrana, a sve uz veliki trud Obnovljivih izvora energija Hrvatske koji su taj trend prepoznali i pokrenuli”, izjavila je Dubina.
Mario Turković, koordinator Studije, direktor EnergoVizije, naglasio je ulogu istinitog informiranja o svim aspektima razvoja agrosunčanih elektrana: “Nije rijetkost čuti da će postavljanjem agrosunčanih elektrana poljoprivredno zemljište biti uništeno ili će biti znatno narušeno puštanjem energetskih pogona u rad. To je jedna od čestih zabluda o radu agrosunčanih elektrana te je izuzetno važno objavljivati relevantne i objektivne informacije o radu agrosunčanih elektrana, njihovim prednostima i nedostacima. OIEH je dao svoj doprinos izradom ove temeljite studije, no iznimno je važno da mjerodavna ministarstva, akademska zajednica, komore i udruge razmjenjuju objektivne i provjerene informacije o
prednostima i nedostacima agrosunčanih elektrana, pružajući određene smjernice i primjere
najbolje prakse.”
Nakon uvodnih izlaganja predstavljeni su nalazi Studije u prezentaciji ostalih stručnjaka
Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te
Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita koji su i sudjelovali u Studiji, a čiju je
izradu financirala Europska banka za obnovu i razvoj.
