Lideri smo u implementaciji održivih rješenja za gospodarenje biootpadom

Marko List, direktor tvrtke Consultare, za sebe kaže kako je dinamična i kreativna osoba koja nikada ne miruje. Uvijek je u potrazi za novim uzbudljivim avanturama. Marko je poduzetnik, doktorand, menadžer godine, osoba koja kontinuirano ulaže u svoj rast i razvoj. K tomu još entuzijast, pozitivac i radoholičar.

O sebi kaže: “Moja poduzetnička priča počela je iz nužde. Nakon 15 godina uspješne korporativne karijere, odlučio sam uzeti vrijeme za odmor i u tome vremenu osnovao sam tvrtku za koju sam smatrao da će služiti nekom dodatnom prihodu uz plaću, no kako se nisam uspio nigdje zaposliti, krenuo sam u poduzetničke vode. Nije se niti jednostavno niti lako odlučiti za nepoznato. Mnogo je strahova, dvojbi, sumnji i svega negativnog što vas odvlači od poduzetništva, ali kako nisam imao izbora, radio sam, svakim danom borio se, ohrabrivao i nastavljao bez obzira na poteškoće na koje sam nailazio na putu. Za sebe mogu reći da volim daleka i egzotična putovanja, opuštam se uz glazbu, godišnje pročitam 25-30 knjiga, nastojim redovito vježbati u teretani, volim šetnje u prirodi.”

Sektor kompostiranja i bioplinskih postrojenja, kao važan dio industrije, mora poboljšati učinkovitost i održivost. Pred njim su izazovi i niz pitanja. Kako postići cjelokupnu održivost ovog sektora?

Postizanje cjelokupne održivosti u sektoru kompostiranja i bioplinskih postrojenja zahtijeva integrirani pristup koji obuhvaća ekonomske, ekološke i društvene aspekte. Evo nekoliko ključnih strategija koje se mogu primijeniti kako bi se postigla održivost u ovom sektoru:

1. Povećanje učinkovitosti procesa:
   • Implementacija naprednih tehnologija i automatizacije može poboljšati učinkovitost procesa kompostiranja i proizvodnje bioplina.
   • Bioplin se može koristiti za proizvodnju električne energije ili kao gorivo, čime se smanjuje potreba za fosilnim gorivima.

2. Smanjenje emisija stakleničkih plinova:
   • Implementacija tehnologija koje smanjuju emisije metana, koji je snažan staklenički plin, može pridonijeti smanjenju ukupnih emisija u sektoru.

3. Edukacija i suradnja sa zajednicom:
   • Edukacija zajednice o važnosti održivog gospodarenja otpadom može potaknuti sudjelovanje i podršku.
   • Aktivno uključivanje zajednice u planiranje i praćenje postrojenja može poboljšati prihvaćanje i smanjiti potencijalne konflikte.

Uspješno postizanje održivosti u sektoru kompostiranja i bioplinskih postrojenja zahtijeva suradnju svih dionika, uključujući vladine agencije, industriju, istraživače i lokalnu zajednicu. Integrirane strategije koje uzimaju u obzir ekonomske, ekološke i društvene aspekte ključne su za dugoročni uspjeh.

Tim tvrtke Consultare ima puno znanja i iskustva u gospodarenje biootpadom. No da biste postali i ostali lider u implementaciji održivih rješenja, potreban je i inovativan pristup. Što je kod vas presudilo da postanete lider?

Da biste postali lider u nekom segmentu poslovanja, ovdje konkretno u implementaciji održivih rješenja, presudna je kombinacija nekoliko faktora: stručnosti i znanja, inovacije i tehnološkog napretka, održivosti u temeljima poslovanja, suradnje s drugim stručnjacima u inozemstvu, fleksibilnosti i prilagodljivosti, odnosno kvalitetne komunikacije. Posvećenost kvaliteti i investicija u razvoj zaposlenika, njihovo obrazovanje i osposobljavanje ključni su za održavanje visokih standarda i sposobnosti tima. Kombinacija ovih faktora, zajedno s inovativnim pristupom, čini nas liderom u implementaciji održivih rješenja za gospodarenje biootpadom. 

Jeste li, među ostalim, na vrijeme shvatili važnost gospodarenja biootpadom, puno prije ostalih i komu nudite svoja rješenja?

Consultare d.o.o. posluje već osam godina. Profilirali smo se kao jedan od važnih igrača u sektoru gospodarenja biootpadom baš zato što smo, među ostalim, na vrijeme shvatili da će gospodarenje biootpadom biti izuzetno važna tema u godinama ispred. Tražili smo najbolja rješenja iz prakse u zapadnoj Europi i počeli ih prenositi na hrvatsko tržište. Bez obzira na veliki početni otpor dionika u sektoru, rezultati su tu. Slobodno možemo reći da smo na hrvatsko tržište donijeli dvije inovacije. Jedna je perforirana kantica s biorazgradivom vrećicom za odvajanje biootpada u kućanstvima. Njezinom upotrebom odvoji se daleko više biootpada nego na bilo koji drugi način. Druga je inovacija uređaj za obradu onečišćenog biootpada, pakirane hrane s isteklim rokom trajanja, kuhinjskog otpada i ostalih kategorija biootpada. Kupci su nam javne i privatna komunalna poduzeća, općine i gradovi, škole, bolnice, vrtići, parkovi prirode, itd. 

Tvrtka zapošljava petero ljudi, a održivost promičemo na način da: smanjujemo potrošnju i kupujemo samo ono što je zaista potrebno; razvrstavamo otpad, kompostiramo i dobivamo kompost koji koristimo u vlastitom vrtu; koristimo energetski učinkovitije uređaje u domaćinstvu; umjesto papirnatih ubrusa, koristimo kuhinjske krpe; odvajamo baterije, tonere i ostali elektronički otpad.

Iako većina stanovnika RH odvaja najosnovnije komponente miješanog komunalnog otpada, počeo se odvajati i biootpad. Jesmo li time riješili sve eko probleme?

Uvođenje novih navika u gospodarenju otpadom zahtijeva sustavne napore i edukaciju kako bi se promijenilo ponašanje ljudi. To je proces koji traje.

Evo nekoliko prijedloga kako potaknuti usvajanje novih navika u odvajanju otpada:

1. Edukacija i informiranje:
   • Intenzivirati kampanje edukacije koje se fokusiraju na važnost odvajanja otpada i utjecaj na okoliš.
   • Koristiti različite kanale komunikacije, uključujući društvene medije, plakate, brošure i radionice kako bismo doprli do različitih skupina stanovništva.
2. Transparentnost sustava:
   • Osigurati transparentnost u postupcima zbrinjavanja otpada kako bi ljudi bolje razumjeli gdje završava njihov otpad i kako se tretira.
   • Informirati javnost o tome kako se reciklira, kompostira ili obrađuje određeni otpad kako bi se potaknula tješnja suradnja.
3. Jednostavno i praktično odvajanje:
   • Organizirati sustavno odvajanje otpada kako bi bilo što jednostavnije za građane. Postaviti jasne i lako prepoznatljive spremnike za odvajanje otpada na javnim mjestima i u zajednicama.
4. Kazne za nepropisno postupanje:
   • Razmotriti mogućnost uvođenja kazni za nepropisno odlaganje otpada kako bismo dodatno potaknuli odgovorno ponašanje.

Svjedoci smo današnjih problema s otpadom u mnogim jedinicama lokalne uprave/samouprave, pa i na razini države. Kako mislite da bi se ovi problemi mogli efikasno riješiti i za koje vrijeme?

Rješavanje problema s otpadom na razini lokalne uprave i države zahtijeva integrirani pristup koji obuhvaća zakonodavne, infrastrukturne, obrazovne i druge mjere.

Evo nekoliko ključnih strategija koje bi mogle pridonijeti efikasnom rješavanju problema s otpadom:

1. Unapređenje infrastrukture za gospodarenje otpadom:
   • Investicije u modernizaciju i poboljšanje infrastrukture za sakupljanje, recikliranje i kompostiranje. Razvoj pametnih sustava praćenja može pomoći u praćenju i optimizaciji procesa.
2. Promicanje razdvajanja otpada:
   • Edukacija građana o važnosti razdvajanja otpada kod kuće može povećati udio recikliranog otpada. Uvođenje sustava nagrađivanja ili smanjenja naknada za kućanstva koja aktivno sudjeluju u razdvajanju otpada može potaknuti suradnju.
3. Povećanje recikliranja:
   • Razvoj i implementacija naprednih tehnologija za recikliranje, kao i poticanje industrije na korištenje recikliranih materijala, može značajno smanjiti potrebu za odlaganjem otpada.
4. Edukacija i podizanje svijesti:
   • Kontinuirane edukativne kampanje koje informiraju građane o važnosti pravilnoga gospodarenja otpadom i posljedicama neodgovornog ponašanja mogu mijenjati stavove i ponašanja.

Vrijeme potrebno za postizanje značajnih promjena ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući političku volju, financijske resurse, tehnološki napredak i društvenu svijest. Kontinuiranim naporima i integriranim pristupom moguće je postići značajan napredak unutar relativno kratkog vremena, posebno uz aktivnu podršku zajednice i dionika.

Tvrdite da dolaze mlade generacije kojima će pravilno gospodarenje biootpada (i svim ostalim vrstama otpada) biti lifestyle. Na čemu to temeljite?

Izjavu o tome kako dolaze generacije koje imaju potencijal pravilno gospodarenje otpadom uklopiti u dio svoga životnog stila temeljim na nekoliko promatračkih trendova i demografskih čimbenika:

1. Ekološka svijest i aktivizam:
   • Mlade generacije sve više pokazuju izraženu ekološku svijest i aktivizam. Postoje mnogi primjeri globalnih pokreta poput “Fridays for Future” i drugih inicijativa, koje potiču mlade da se zauzmu za okoliš. Ovo ukazuje na to da je za njih očuvanje okoliša važna vrijednost.
2. Edukacija i informiranje:
   • Porastom dostupnosti informacija putem interneta, mladi ljudi imaju veći pristup znanju o utjecaju ljudske aktivnosti na okoliš. Edukativni programi, kampanje i školske inicijative također pridonose razumijevanju održivosti.
3. Težnja prema održivim proizvodima:
   • Mladi potrošači sve više preferiraju proizvode i usluge koji su proizvedeni održivo i imaju manji ekološki otisak. Ova sklonost prema održivim proizvodima može se proširiti i na prakse gospodarenja otpadom.
4. Digitalna povezanost i društveni utjecaj:
   • Mladi ljudi snažno su povezani putem društvenih mreža, gdje se informacije brzo dijele i šire. Društveni utjecaj može igrati ključnu ulogu u oblikovanju stavova i ponašanja prema okolišu.

Ovi faktori zajedno stvaraju atmosferu u kojoj mladi ljudi mogu razviti svijest o održivom gospodarenju otpadom kao nečem što je važno za njihovu osobnu odgovornost prema okolišu. Ipak, potrebno je osigurati da su infrastruktura, edukacija i potrebni resursi dostupni kako bi se podržao taj potencijalni lifestyle u praksi.

Svjedočimo također kako lokalne zajednice nisu sklone prihvatiti na svom terenu išta što ima veze s otpadom. Kako to riješiti?

Rješavanje problema otpada u lokalnim zajednicama zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje edukaciju, suradnju i stvaranje svijesti o važnosti održivog gospodarenja otpadom.

Evo nekoliko strategija koje mogu pomoći u prevladavanju otpora građana prema pitanjima otpada:

1. Edukacija i informiranje:
   • Organizirati kampanje informiranja i edukacije kako bismo građane upoznali s važnosti pravilnog gospodarenja otpadom i utjecajem otpada na okoliš.
   • Komunicirati jednostavno i jasno, objašnjavajući kako svaki pojedinac može pridonijeti rješenju problema.
2. Angažman zajednice:
   • Uključiti zajednicu u proces donošenja odluka vezanih uz gospodarenje otpadom. Organizirati sastanke, radionice ili okrugle stolove kako bismo čuli mišljenja građana i zajedno razvijali održiva rješenja.
   • Poticati suradnju s lokalnim organizacijama, udrugama i školama kako bismo proširili svijest o problemu.
3. Kreativno komuniciranje:
   • Koristiti kreativne metode komunikacije, poput umjetnosti, natječaja, ili medijskih kampanja kako bismo privukli pažnju i potaknuli sudjelovanje zajednice.
   • Koristiti društvene mreže za širenje poruka o održivom gospodarenju otpadom i poticanje dijaloga.

Uspjeh u rješavanju problema otpada u lokalnim zajednicama često zahtijeva strpljenje, dosljednost i otvorenu komunikaciju. Razgovor i dijalog omogućuju stvaranje zajedničkog razumijevanja izazova s kojima se suočavamo i zajedničko traženje održivih rješenja.

Kakvo je trenutno stanje s biootpadom kod nas? Jesu li kapaciteti bioplinskih postrojenja dovoljni da se sav proizvedeni biootpad u RH oporabi?

Nažalost situacija s biootpadom u RH je poražavajuća. U 60% općina i gradova u RH ne sakuplja se biootpad. Hrvatska godišnje proizvede 500.000 tona biootpada, od čega se sakupi i oporabi oko 100.000 tona, prema zadnjim podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Prema članku 22. Europske okvirne direktive o otpadu, sve članice EU-a, pa tako i Hrvatska, od 1. siječnja 2024. obvezne su odvojeno sakupljati biootpad na izvoru nastanka. Nažalost, daleko smo od ispunjavanja svojih obveza. Kapaciteti bioplinskih postrojenja su više nego dovoljni da se sav proizvedeni biootpad oporabi u RH, štoviše, danas postoje tehnologije koje omogućuju da biootpad, onečišćen od plastike, stakla i drugih nečistoća, bude pretvoren u vrijednu sirovinu koja se zove organska juha i služi kao sirovina za bioplinska postrojenja. 

Svoj smo planet doveli do krajnjih granica, klimatske promjene su stigle, gospodarenje otpadom je postalo nužnost. Pojasnite nam često spominjani zero waste koncept.

Koncept zero waste (nulti otpad) predstavlja filozofiju života i poslovanja koja ima cilj minimizirati količinu otpada koji završava na odlagalištima ili se spaljuje. Ideja je stvoriti održivi sustav koji ne proizvodi otpad ili bar minimizira količinu otpada koja se ne može spriječiti. Ključne karakteristike ovog koncepta uključuju:

1. Prevencija generiranja otpada: zero waste pristup fokusira se na sprječavanje generiranja otpada već na početku lanca, pri projektiranju i proizvodnji proizvoda. To uključuje smanjenje pakiranja, dizajniranje proizvoda koji su lako popravljivi i reciklirani te poticanje proizvođača da koriste obnovljive i biorazgradive materijale.
2. Ponovna uporaba i popravak: umjesto da se baci, naglasak je na produžavanju životnog vijeka proizvoda kroz ponovnu uporabu i popravak. Ovo uključuje dijeljenje, iznajmljivanje, obnavljanje i ponovnu uporabu proizvoda kako bi se smanjila potreba za novim proizvodima.
3. Recikliranje: zero waste pristup potiče na recikliranje materijala kako bi se spriječilo njihovo odlaganje; naglasak je na smanjenju potrebe za recikliranjem kroz ponovnu uporabu i smanjenje generiranja otpada.
4. Kompostiranje: biorazgradivi otpad, poput prehrambenih ostataka i biljnih materijala, trebao bi se kompostirati umjesto odlagati na odlagalištima; kompostiranje proizvodi korisno gnojivo i smanjuje emisije metana iz odlagališta.
5. Edukacija i svijest: važan aspekt zero waste pristupa je educirati ljude o štetnim učincima otpada i potaknuti svijest o održivom življenju. Edukacija pomaže pojedincima i zajednicama da donose informirane odluke koje podržavaju nultu otpadnu filozofiju.

Implementacija zero waste koncepta zahtijeva suradnju i angažman zajednica, tvrtki, vlada i pojedinaca. Uvođenje nultog otpada u praksu obuhvaća promjene u potrošačkim navikama, inovacije u proizvodnji, promjene zakonodavstva i izgradnju infrastrukture za održivo upravljanje otpadom. Ključno je da se svi segmenti društva ujedine kako bi postigli održivu i odgovornu uporabu resursa. Svi možemo potaknuti ljude na stvaranje održivijih navika i stvaranje zelenog okoliša, korak po korak, malim stvarima do velikih promjena, a to je moguće! Potvrđujem iz vlastitog iskustva.