Možete li zamisliti svijet u kojem nema otpada? Možda zvuči kao utopija, no ta je zamisao putokaz za budući razvoj koji kao društvo moramo početi razvijati i koristiti želimo li ostvariti ciljeve ekoloških i “zelenih” dogovora i strategija te prije svega ublažiti posljedice naših negativnih učinaka na okoliš i klimatske promjene.
Kružno gospodarstvo možemo definirati kao organiziranu proizvodnju i potrošnju u kojoj je bit dijeljenje, ponovna uporaba, popravak, obnova i recikliranje postojećih materijala i proizvoda.
Načelo kružnog gospodarstva produljuje vijek trajanja proizvoda, a smanjuje tj. eliminira količinu otpada. Kada proizvod dosegne svoj kraj, komponente/materijali od kojih je napravljen ostaju u uporabi koliko god je to moguće. Proizvode ili materijale možemo koristiti “beskonačno” i time stvarati dodanu vrijednost proizvodima i poslovanju općenito. Stoga osigurajmo cirkularni poslovno/ekonomski model i oprostimo se od linearnih procesa i modela koji su bili vodilja proteklih desetljeća i funkcionirali po principu uzmi – napravi – potroši – baci. U tradicionalnom linearnom modelu vidimo planirano zastarijevanje, što znači da su proizvodi dizajnirani s ograničenim vijekom trajanja, tako da ih odbacujemo i koristimo nove. Time se povećava količina otpada i stvara ogroman pritisak na okoliš. Europa poziva na prestanak dosadašnje prakse te želi u što većoj mjeri postići kružne modele tj. implementirati kružno gospodarstvo u praksu.
Za poduzeća je izuzetno važno da se pripreme na prelazak na kružno gospodarstvo jer će i tako biti primorana na to zbog povećanja konkurentnosti i gospodarskih pritisaka po promjeni. Mjere poput sprečavanja otpada, ekološkog oblikovanja i ponovne uporabe poduzeću može uštedjeti novac, a istovremeno doprinose smanjenju ukupne godišnje emisije stakleničkih plinova, što je ujedno smjernica europskog zelenog dogovora, vodeće strategije EU-a za smanjenje utjecaja na okoliš.
Prema EU-u, kretanje prema kružnom gospodarstvu može donijeti koristi kao što su smanjenje utjecaja na okoliš, povećanje opskrbe sirovinama, povećanje konkurentnosti, promicanje inovacija, poticanje gospodarskog rasta (dodatnih 0,5 posto BDP-a) i otvaranje radnih mjesta (700 000 radnih mjesta u EU do 2030.). Pozitivan aspekt kružnog gospodarstva je i sa stajališta potrošača jer nam nudi trajnije i inovativnije proizvode koji će nam povećati kvalitetu života i dugoročno uštedjeti novac.
Europska komisija je u ožujku 2020. godine predstavila novi akcijski plan kružnog gospodarstva koji uključuje prijedloge o održivijoj proizvodnji, smanjenju otpada i osnaživanju građana (npr. “pravo na popravak”). Poseban naglasak stavljen je na sektore koji troše puno sirovina, poput elektronike i informatičke tehnologije, plastike, tekstila i građevinarstva. U veljači 2021. Europski parlament donio je rezoluciju u kojoj se zalaže za novi akcijski plan kružnog gospodarstva te zatražio dodatne mjere, npr. strože propise o recikliranju i obvezujuće ciljeve o korištenju i potrošnji materijala do 2030. U ožujku 2022. Komisija je predstavila prvi skup mjera čiji je cilj ubrzati prijelaz na kružno gospodarstvo i dio je akcijskog plana za kružno gospodarstvo. Među prijedlozima su poticanje održivih proizvoda, osnaživanje potrošača za zeleni prijelaz itd.
Europa aktivno pristupa rješavanju problema linearnog modela gospodarstva, što je vidljivo i u Hrvatskoj, gdje se poduzeća potiču i bit će dodatno poticana na prelazak na kružno gospodarstvo.
