“Moja vizija je izgraditi tvrtku koja proizvodi visokokvalitetni med hrvatskih pčelara i plasira ga na tržište u njegovom izvornom i prirodnom obliku”, kaže Filip Raponja, Api Raponja – Krnica, Istra
Filip Raponja je već s 13 godina počeo proučavati proces pčelarenja. Prije punoljetnosti završio je tečaj aromaterapije. Rijetko bih susreo poduzetnika (tako mladog), a da nije krenuo iz obiteljskog posla, kojeg poslije obitelj uključuje u posao. Kod Filipa Raponje je obrnuto. Obitelj je ušla u posao ponukana Filipovom željom da pokrene posao sa pčelama.
Filip o sebi kaže: „Moje ime je Filip Raponja, imam 19 godina i završio sam srednju elektrotehničku školu (nažalost 
). Pčelarstvom sam se sasvim slučajno susreo s 13 godina, a već sa 16 počeo sam taj hobi pretvarati u posao. Danas je to posao koji se razvija velikom brzinom i u koji ulažem sve svoje slobodno vrijeme – ali ne žalim nijedne minute jer ga zaista volim. Sve se dogodilo spontano, a iako se obitelj nije u potpunosti uključila, uvijek uskoče kada zatrebaju dodatne ruke. Posao mi je ujedno i hobi. Kad mi treba energetsko punjenje. Hm… spavanje ili, eventualno, kratko piće s prijateljima koji me pokušavaju nagovoriti da malo manje radim.“
Sve je počelo jednim školskim izletom na sajam knjiga. Iz zafrkancije ste kupili knjigu o pčelama. Ona Vam je okrenula život. I onda se dogodila ljubav prema pčelama. Podsjeća na neku čaroliju… 
Nikada nisam bio posebno zainteresiran za knjige i čitanje. Jednom sam od mame dobio 200 kuna uz napomenu da moram kupiti neku knjigu i početi čitati, kao i svi ostali. Iz šale sam s prijateljima odlučio kupiti knjigu o pčelarstvu i počeo je proučavati još u autobusu na putu kući. Svidjela mi se ideja pčelarstva, ali u tom trenutku nisam ozbiljno razmišljao o bavljenju time. Usput sam spomenuo djedu da mi je to zanimljivo, a desetak dana kasnije nazvao me i rekao da dođem po košnice koje mu je poznanik odlučio pokloniti. I tako je sve počelo. Polako sam počeo istraživati, a pčelarstvo mi se svidjelo jer definitivno nije dosadno. To je izuzetno široko područje koje se može razviti u svestran i dinamičan posao.
Zaista ste mlad poduzetnik i inovator u pčelarstvu. Kažete kako Vas škola nikada nije posebno zanimala. Od malih nogu bili ste posvećeni poslu. Pojasnite nam.
Ne bih htio previše ulaziti u raspravu o školskom sustavu, ali mogu reći da profesori uglavnom nisu imali razumijevanja – sve su radili po šabloni, što nije bilo zanimljivo, ne samo meni, već i 90% ostalih učenika. No, to je sada iza mene. Nikada nisam želio raditi klasičan, „običan“ posao, pa me pčelarstvo očaralo jer je potpuno suprotno od toga. To je dinamičan, kreativan i nepredvidiv posao koji mi svakodnevno donosi nove izazove. Jedina „pametna“ poruka koju sam zapamtio iz škole bila je rečenica profesorice Petre Nemet, prvog dana nastave: „Ne preživljavaju najjači, već oni koji se najbolje prilagode izazovima.“
Svaka proizvodnja, pa tako i meda, traži znanje i iskustvo. Nije to danas lako. U obitelji nije bilo tradicije pčelarstva. Kako ste i gdje stjecali znanje i druge vještine?
Bilo je pčelara koji su pomagali savjetima, a tu je bio i internet, no najviše se ipak nauči na vlastitim greškama – kojih je bilo, još uvijek ih ima i sigurno će ih biti i ubuduće. Pčelarstvo zahtijeva puno eksperimentiranja i isprobavanja vlastitih metoda. Mogu reći da sam kroz svoje iskustvo uspio pojednostaviti pčelarenje na način koji omogućava pčelama da proizvode med na što prirodniji mogući način.
Za svaki posao je potrebna strast i upornost. Strast se ne uči, ona je u nama. Kada i kako ste je osjetili, pa kasnije i poticali? Vi kao da živite poseban život, onako slobodno, radosno, uspješno…
Nakon mnogih propalih hobija, pronašao sam se u pčelarstvu – jednostavno mi je ono postalo način života. Da se sve svodi samo na proizvodnju meda, vjerojatno bi mi brzo dosadilo, ali pčelarstvo je puno više od toga. Tu je proizvodnja meda, mednih mješavina i raznih drugih proizvoda, ali i prodaja, organizacija, marketing, vođenje tvrtke… Kad se sve to spoji, nastaje jedan neobičan, ali nevjerojatno dinamičan i zanimljiv posao.
Vlasnik ste tvrtke Api Raponja. Počeli ste s tri košnice, danas ih imate na stotine…
Danas imamo oko 230 košnica i bavimo se proizvodnjom meda, raznih mednih mješavina, cvjetnog praha, meda u saću, svijeća od pčelinjeg voska, poklon paketa te očuvanjem pčela kroz društveno odgovorne projekte. Godišnje proizvedemo oko 10 tona meda i mogu reći da nemamo velikih problema s prodajom. Cilj nam je doseći tisuću košnica do kraja 2028., ali kako stvari stoje, to bi moglo biti i ranije. Jedan od najvećih izazova u vođenju pčelinjaka je zapošljavanje mlađeg kadra – danas vrlo malo mladih želi raditi na otvorenom ili se baviti fizičkim poslom, što mi je, budući da sam i sam mlad, teško razumjeti. Što može biti plemenitije od rada s prirodom i zaštite jednog od najvažnijih saveznika čovječanstva?
Imali ste svoje ideje, svoje vizije i ciljeve. Težite njihovom ostvarenju. Koliko je to zahtjevno, posebno za mladog čovjeka?
Ukratko, moja vizija je izgraditi tvrtku koja proizvodi visokokvalitetni med hrvatskih pčelara i plasira ga na tržište u njegovom izvornom i prirodnom obliku. Želim približiti važnost pčela građanima te kroz suradnju s velikim tvrtkama stvoriti zajednicu koja razumije njihovu ključnu ulogu, a sve to kroz društveno odgovorne projekte. Izazovno je, svaki dan radim od 12 do 18 sati, ali ne žalim se – to je put koji sam odabrao i sada nema natrag.
Putovanja sa pčelama na pašu nisu bila laka. Sjećate li se prvih uboda pčela, jesu li Vas time obeshrabrile?
Moj prvi ubod pčele zapravo nije bio samo jedan ubod – bio je to napad roja s čak 32 uboda. No, umjesto da me obeshrabri, to me potaknulo da pronađem način kako raditi sa pčelama bez uznemiravanja njihove zajednice.
Koliko je točna tvrdnja da se pčele, kao ključni oprašivači našeg ekosustava, suočavaju s prijetnjom izumiranja?
Nestanak pčela ozbiljan je problem koji postaje sve veći, no nažalost, o njemu se uglavnom samo priča, dok se konkretno poduzima vrlo malo. Najbolji način da svatko pojedinačno doprinese rješenju je uključivanje u naš projekt „Postanite heroj prirode“, kroz koji aktivno postavljamo košnice i time značajno povećavamo pčelinji fond.
„Postanite heroj prirode“ inovativan je i društveno odgovoran projekt koji građanima i tvrtkama omogućuje postavljanje vlastitih košnica, proizvodnju brendiranog meda i istovremeno doprinosi povećanju pčelinjeg fonda te očuvanju okoliša. Projekt su prepoznale i podržale brojne hrvatske i internacionalne tvrtke, a posebno bih istaknuo suradnju s OTP bankom, koja ga je povezala sa svojom inicijativom „OTP zaokruži“, dodatno naglašavajući njegov pozitivan utjecaj na zajednicu. Uvijek smo otvoreni za nove suradnje s tvrtkama koje prepoznaju važnost održivosti i žele kroz ovaj projekt ostvariti obostranu korist – doprinos ekosustavu i autentičan, visokokvalitetan proizvod koji nosi njihovo ime.
Važno je koristiti kvalitetan med. Danas smo svjedoci činjenice kako se med uvozi, ali često onaj nekvalitetni. Koliko je izražen problem uvoza meda, utječe li on i kako na naše domaće pčelare?
Uvoz i miješanje meda praksa je koja se provodi isključivo zbog enormnog profita velikih trgovaca i trgovačkih lanaca, što je s poslovne strane razumljivo. No, smatram da se to ne bi smjelo raditi s medom – to je proizvod koji je po svojoj prirodi poseban i doslovno „zlata vrijedan“. Trenutno smo u procesu pokretanja brenda „Med hrvatskih pčelara“, putem kojeg ćemo otkupljivati visokokvalitetni med domaćih pčelara koji ga često nemaju gdje plasirati. Cilj nam je taj med ponuditi tržištu po pristupačnim cijenama, osiguravajući pritom poštene uvjete za pčelare. Mnogi pčelari odustaju od ovog posla jer im, bez dobro razvijene prodaje, pčelarstvo postaje financijski neisplativo. Naš cilj je to promijeniti.
Osmislili ste Park pčela, jedinstveno mjesto na imanju koje se prostire na 5.000 m2. Na zabavan i edukativan način nastojite približiti svijet pčela svim uzrastima. Tko sve dolazi i kako to radite?
Park pčela zamišljen je kao edukativna šetnica gdje svatko može naučiti nešto o pčelama, vidjeti košnice i pčele izbliza, isprobati apiterapiju i kupiti vrhunski med. To je jedan od naših projekata koji se ne naplaćuje – cilj mu je približiti svijet pčela ljudima i podići svijest o njihovoj važnosti. Posjetitelja imamo mnogo, ali nažalost, većina su stranci. Naši ljudi još uvijek nemaju naviku dolaziti na ovakva mjesta, ali trudimo se to promijeniti. Želimo im približiti ne samo pčele, već i njihovu nezamjenjivu ulogu u ekosustavu.
Gdje se vidite u budućnosti?
Vidim se kao lider tvrtke u kojoj rade sposobni ljudi koji razumiju moju viziju. Zajedno radimo dobre stvari, stvaramo vrhunske proizvode i plasiramo ih na tržište u njihovom izvornom obliku.
