Trenutačno se u Europi gradi oko 1,6 milijuna novih stanova godišnje, no za podmirivanje potreba tržišta u idućih deset godina bit će potrebno graditi još 650.000 stambenih jedinica godišnje. Stoga će za povećanje stambene ponude trebati osigurati oko 150 milijardi eura dodatnih javnih i privatnih ulaganja godišnje. Nedostatak priuštivog stanovanja smatra gorućim problemom čak 51 posto stanovnika europskih gradova, istaknuto je na 3. Urbanom forumu „Stanovanje i prostor – temelji održivog razvoja“, održanom 1. i 2. listopada u Zagrebu.
Urbani forum, u organizaciji Udruge gradova, okupio je stotinjak predstavnika europskih institucija, državnih i lokalnih tijela te stručnjaka iz područja urbanog razvoja. Na forumu se razgovaralo o priuštivosti stanovanja, kvaliteti života u gradskim četvrtima i financiranju budućih stambenih politika.
“Urbana agenda danas, kao i u godinama koje dolaze, imat će sve veći značaj u novoj financijskoj omotnici Europske unije. Pitanje priuštivog i kvalitetnog stanovanja nije samo socijalno, već i ekonomsko, demografsko i prostorno pitanje”, kazao je Željko Turk, predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Grada Zaprešića.
Cijene stanova u Europi od 2013. porasle su 60 posto
Dr. sc. Orna Rosenfeld, znanstvenica i neovisna stručnjakinja za stambenu politiku, istaknula je kako su u Europi cijene stanova od 2013. porasle 60 posto, najamnine za 20 posto, dok socijalni stanovi čine tek 6–7 posto stambenog fonda.
“Hrvatska je donošenjem Nacionalnog plana stambene politike za razdoblje 2025.–2030. uspostavila prvi cjeloviti okvir, ali njegova provedba ovisi o kapacitetu gradova da pripreme programe priuštivog stanovanja, aktiviraju zemljište, ubrzaju dozvole i razviju konkretne projekte. Ključne mjere su aktivacija dugoročno praznih privatnih stanova kroz program priuštivog najma, razvoj portfelja projekata umjesto pojedinačnih pilot-projekata te uključivanje budućih stanara u planiranje”, kazala je Rosenfeld.
Matthew Baldwin iz Europske komisije pojasnio je da Europska unija priprema širi paket mjera za priuštivo stanovanje koji se temelji na četiri stupa: povećanju ponude stanova, mobilizaciji ulaganja, podršci za provođenje reformi te zaštiti najugroženijih.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak predstavila je rezultate Urbanog razvojnog fonda, iz kojeg je dosad odobreno 70 milijuna eura za 12 projekata urbane infrastrukture, uključujući sportske i poslovne objekte, javne garaže, bazene, stadione i kulturne sadržaje.
Tomislav Jukić, ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalno gospodarstvo iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, istaknuo je kako su u tijeku “pregovori o više od 100 milijuna eura iz Socijalnog klimatskog fonda te gotovo dvije milijarde eura iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a, pri čemu bi najmanje 25 posto sredstava bilo namijenjeno komunalnoj infrastrukturi, a 75 posto izgradnji i obnovi stambenog fonda.”
Hrvatski gradovi dobili podršku Europske investicijske banke
Zagreb, Rijeka, Split, Osijek i Varaždin, koji zajedno upravljaju s 9.572 stambene jedinice, dobili su savjetodavnu podršku Europske investicijske banke za povećanje stambenog fonda. Na europskoj razini, EIB je od 2021. do 2025. podržao izgradnju ili obnovu 664.000 domova s 18,4 milijarde eura financiranja.
Na forumu su predstavljene i dobre prakse stanovanja u europskim gradovima kao što su Barcelona i Budimpešta. Španjolski stambeni plan za razdoblje 2026.–2030. predviđa javne subvencije za obnovu u iznosu od 6.000 do 20.000 eura po stambenoj jedinici, vaučere za najamninu od 300 eura za mlade i 250 eura za ranjiva kućanstva te do 1.000 eura potpore za žrtve nasilja. Mladi za kupnju stana u općinama s manje od 10.000 stanovnika mogu dobiti do 15.000 eura potpore.
Kada je riječ o Budimpešti, primjer dobre prakse je projekt “AHA Budapest” (Affordable Housing for All), vrijedan 4,99 milijuna eura iz ERDF-a. U sklopu projekta, napuštena strukovna škola prenamijenjena je u 26 modernih i energetski učinkovitih stanova za najam.
Građani žele više zelenila i kvalitetnije javne prostore
Dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu predstavila je istraživanje koje je pokazalo kako građani Hrvatske vide urbanu obnovu u kontekstu zelene tranzicije i održivih rješenja te provedbe EU projekata usmjerenih na poboljšanje kvalitete života. Prema tom istraživanju iz 2025. godine, građani kao najvažnije mjere za poboljšanje javnih prostora izdvajaju ozelenjivanje (41,7 posto), održavanje i čišćenje postojećih javnih prostora (34,5 posto) te smanjenje automobilskog prometa i poboljšanje parkiranja (29,5 posto).
Drugi dan foruma, portal Zgradonačelnik dodijelio je nagrade “Cigla stanovanja” za postignuća ostvarena u 2025. godini u dvije kategorije: Javne institucije te Organizacije i poslovni subjekti. Nagradu u kategoriji Javne institucije osvojila je Sisačko-moslavačka županija, a nagradu u kategoriji Organizacije i poslovni subjekti humanitarna udruga iz Pule “Naš san njihov osmjeh”.
U sklopu foruma održane su panel-rasprave o dobrim praksama europske dimenzije stanovanja, modelima priuštivog stanovanja u Hrvatskoj te provedbi stambene politike do 2030. godine.
Forum je sufinanciran sredstvima programa URBACT i Europske urbane inicijative uz sponzorsku podršku HBOR-a.
Foto: Tamara Belušić
