Za razliku od sudskog postupka, medijator ne donosi odluku, ne presuđuje i ne određuje pobjednika. Uloga medijatora je pomoći stranama da bolje razumiju problem, interese druge strane i mogućnosti za dogovor.
Koliko ste puta u poslu bili uvjereni da ste u pravu? Vjerojatno mnogo puta. A koliko vam je puta to što ste bili u pravu pomoglo da zadržite dobrog zaposlenika, sačuvate poslovni odnos, smirite sukob u timu ili ostvarite bolji poslovni rezultat? Tu već odgovori postaju zanimljiviji.
Jedna od najvećih zabluda u poslovnoj komunikaciji jest uvjerenje da je cilj konflikta dokazati tko je u pravu. U stvarnosti, uspješni poduzetnici ne postavljaju pitanje: „Tko je kriv?“, nego „Kako ćemo ovo riješiti?“
Upravo tu na scenu stupa medijacija – strukturirani postupak u kojem neutralna i nepristrana treća osoba, medijator, pomaže stranama u sukobu da kroz razgovor pronađu obostrano prihvatljivo rješenje.
Mnogi poduzetnici još uvijek konflikt doživljavaju kao prijetnju. Međutim, suvremena literatura pokazuje da problem nije postojanje konflikta, nego način na koji se njime upravlja. Neriješeni sukobi dovode do pada produktivnosti, smanjenog zadovoljstva zaposlenika, narušenih odnosa i povećanog stresa u organizaciji.
Zašto je medijacija važna za poduzetnike?
Poduzetnici svakodnevno upravljaju ljudima, interesima, očekivanjima i promjenama. Sukobi su stoga neizbježni i pojavljuju se između:
• poslovnih partnera,
• članova uprave,
• zaposlenika,
• voditelja i članova tima,
• članova obiteljskih tvrtki,
• tvrtke i klijenata.
Kada se sukob prepusti sam sebi, rijetko nestane. Najčešće se produbljuje. Posljedica nisu samo narušeni odnosi, nego i konkretni poslovni gubici: slabija suradnja, pad motivacije, veća fluktuacija zaposlenika i usporavanje poslovnih procesa.
Istraživanja pokazuju da medijacija može povećati zadovoljstvo zaposlenika, poboljšati kvalitetu odlučivanja te smanjiti odlazak kvalitetnih ljudi iz organizacije.
Što dobiva organizacija koja koristi medijaciju?
Prije svega, dobiva brži i ekonomičniji način rješavanja problema. Medijacija omogućuje povjerljivost, očuvanje poslovnih odnosa i kontrolu nad ishodom spora. Za razliku od sudskog postupka ili arbitraže, gdje odluku donosi netko treći, u medijaciji same strane kreiraju rješenje.
Osim toga, zaposlenici se osjećaju saslušano i uključeno, što pozitivno utječe na organizacijsku klimu i povjerenje unutar tima.
U literaturi, o medijaciji se često navodi da uspješne organizacije ne troše energiju na dokazivanje tko je u pravu, nego na razumijevanje interesa koji stoje iza sukoba. Jedan od najpoznatijih primjera je program REDRESS (Resolve Employment Disputes Reach Equitable Solutions Swiftly) američke Poštanske službe, koji je kroz sustavnu primjenu medijacije značajno unaprijedio rješavanje radnih sporova i komunikaciju među zaposlenicima.
To potvrđuje jednu važnu istinu: ljudi ne moraju uvijek misliti isto da bi mogli surađivati.
Na kraju, što je važnije?
Da svi priznaju da ste u pravu ili da imate tim koji surađuje, zaposlenike koji se osjećaju poštovano, poslovne odnose koji opstaju i organizaciju koja može rasti bez stalnih sukoba?
Medijacija nas uči da pobjeda nije u tome da druga strana izgubi. Prava pobjeda je pronaći rješenje koje omogućuje nastavak suradnje, očuvanje odnosa i ostvarenje zajedničkih ciljeva. To su temelji svakog uspješnog i dugoročno održivog poslovanja.
