Rat u Ukrajini i nestabilnost na Bliskom istoku pokazali su koliko brzo tržište može postati nepredvidivo. Poremećaji na ključnim rutama, rast cijena goriva i dulji transportni smjerovi direktno utječu na dostupnost robe, rokove i troškove.
U 2026. problem više nije kako kupiti jeftinije, nego kako donijeti pravu odluku na vrijeme. Za hrvatske tvrtke to ima dodatnu težinu. Iako često radimo s europskim dobavljačima, stvarni rizik leži dublje, u njihovim dobavljačima, koji su često izvan Europe. U takvom okruženju više ne prolaze stari modeli kojima se poslovanje rukovodilo. Fokus samo na cijenu, jedan dobavljač ili nepraćenje stanja zaliha, danas postaje ozbiljnim problemom.
Ako želite stabilnije poslovanje u nestabilnim vremenima, počnite od jednostavnog pitanja: Imate li danas dovoljno informacija da reagirate na vrijeme?
Na temelju iskustva i rada s poduzetnicima, izdvojila sam 3 najčešće greške koje poduzetnici rade.
1. Fokus isključivo na cijenu
Najniža cijena često skriva najveći rizik. Kada dođe do poremećaja, takvi dobavljači prvi pucaju bilo kroz kašnjenja, nedostupnost ili promjenu uvjeta.
2. Oslanjanje na jednog dobavljača
Single sourcing funkcionira sve dok funkcionira. U trenutku poremećaja ukoliko nema alternative, ugrožavamo poslovanje. I, naravno, nije moguće za sve imati alternative, ali tada nam strategija mora dati odgovor u slučaju „što ako…“ scenarija.
3. Reaktivno upravljanje umjesto planiranja
Ako reagirate tek kad roba kasni ili cijena poraste, već ste zakasnili. Bez osnovne analitike svaka odluka postaje hitna. A sve što je hitno, skuplje je. Zato se u nestabilnim vremenima potrebno itekako oslanjati na podatke, predikcije, analize rizika i alternativne opcije.
Na koji način možemo biti proaktivniji?
• Mapirajte lanac opskrbe bar jedan nivo dublje. Ako ne znate odakle dolaze ključne komponente, ne upravljate stvarnim rizikom. I tu već imamo problem.
• Osigurajte alternativu za kritične dobavljače. Ne morate sve mijenjati, ali za ključne kategorije morate imati opciju B. I to nije nužno jednakovrijedna opcija, ali je opcija u slučaju rizika.
• Razmišljajte regionalno, ne samo globalno. Sve više kompanija traži dobavljače bliže Europi kako bi smanjile ovisnost o rizičnim rutama.
• Povežite nabavu i financije. Dulji rokovi i veće zalihe znače više zarobljenog kapitala. A bez koordinacije ovih dviju funkcija riskirate likvidnost.
• Pratite tržište i koristite analitiku. Danas i jednostavni alati mogu pomoći da ranije prepoznate promjene i reagirate na vrijeme.
Dodatno, kompanije koje žele dugoročnu stabilnost idu korak dalje. Uspostavljaju jasne kriterije za procjenu dobavljača koji uključuju rizik, pouzdanost i fleksibilnost, a ne samo kriterij cijene. Paralelno, standardiziraju procese donošenja odluka kako bi u kriznim situacijama reagirali brže i konzistentnije. Upravo ta kombinacija strukture i tržišne agilnosti danas čini razliku između kompanija koje kontroliraju situaciju i onih koje ju prate. Opskrbni lanci se nisu slomili, ali su postali kompleksniji i manje predvidivi. Zato nabava više nije operativna funkcija, već alat za donošenje odluka u uvjetima nesigurnosti.
