Hrvatska revizorska komora (HRK) objavila je Smjernicu za ugovaranje i obavljanje zakonske revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa, koja donosi strukturiran i stručno utemeljen okvir za proces odabira revizora i obavljanje zajedničke revizije. Riječ je o prvoj smjernici takve vrste koju Komora donosi na temelju ovlasti koja joj je dodijeljena Zakonom o reviziji. Cilj je da korisnicima revizije, prije svega nadzornim i revizijskim odborima, bude podrška pri donošenju informiranih i obrazloženih odluka, a revizorima jasan, profesionalni standard u obavljanju kvalitetne i učinkovite zajedničke revizije.
Nadzorni i revizijski odbori
Smjernica jasno definira okvir utemeljen na najboljim međunarodnim profesionalnim praksama u pogledu raspodjele rada i odgovornosti revizorskih društava, što doprinosi stabilnosti procesa, smanjenju pravne i operativne neizvjesnosti te jačanju povjerenja u rezultate revizije. Pritom jasno potvrđuje da je odabir revizora sastavni dio sustava korporativnog upravljanja te da provođenje izbora i odluku trebaju donositi oni koji su odgovorni za nadzor – nadzorni i revizijski odbori. Time se dodatno naglašava njihova odgovornost u osiguravanju kvalitete, neovisnosti i primjerenosti revizije u odnosu na složenost i rizike poslovanja.
Smjernica je osmišljena kao praktičan alat koji korisnicima revizije daje jasan okvir za vrednovanje ponuda revizorskih društava i strukturirano donošenje odluka, uzimajući u obzir složenost subjekta, potrebne resurse i odgovornost revizorskog angažmana. Jamstvo kvalitetne revizije je odabir na temelju stručnosti, odgovornosti i iskustva, a ne isključivo na cijeni, izjavio je Berislav Horvat, predsjednik HRK-a, dodavši kako Smjernica može koristiti i svim ostalim korisnicima revizije u procesu odabira revizora, a ne samo obveznicima zajedničke revizije.
U kombinaciji s već dostupnim Kalkulatorom očekivanih minimalnih sati i indikativnih revizijskih naknada, Smjernica korisnicima revizije daje realističan uvid u opseg rada, potrebne resurse i razinu stručnosti koju mogu i trebaju očekivati od svojih revizorskih društava.
Što uključuje kvalitetno provedena revizija?
Kvalitetna, neovisna i stručno provedena revizija nije samo zakonska obveza, već važan alat za donošenje informiranih odluka, zaštitu javnog interesa i dugoročnu stabilnost poslovanja. Upravo tome služe ovi alati Komore – kako bi korisnici revizije imali jasna očekivanja, a odluke donosili na temelju potpunih i relevantnih informacija, zaključuje Berislav Horvat.
Proces odabira revizora strukturiran je kroz pregledne korake koji korisnicima omogućuju sustavan i transparentan pristup – od definiranja potreba i složenosti subjekta i pripreme dokumentacije, preko postavljanja jasnih kriterija i procjene kapaciteta revizorskog tima, pa do vrednovanja cijene u odnosu na opseg rada, angažman revizorskog odbora i obrazložene transparentne preporuke.
Smjernica sadrži i dodatke koji služe revizijskim odborima kao praktičan alati pri utvrđivanju kriterija za pripremu natječajne dokumentacije i odabir revizorskog društva. Ove alate možete preuzeti na stranici Hrvatske revizorske komore.
Hrvatska revizorska komora, u svojoj 20. godini djelovanja, objavom ove Smjernice nastavlja pružati podršku u definiranju standarda kvalitetne revizije, s ciljem jačanja povjerenja u financijsko izvještavanje i stabilnost poslovnog okruženja.
