U vremenu kada umjetna inteligencija sve više ulazi u naše svakodnevice, rijetko se susrećemo s primjerima gdje ona donosi konkretan i mjerljiv društveni učinak – posebno kada je riječ o zdravlju djece. No upravo to je uspjelo hrvatskom inovacijskom timu okupljenom oko SENDD-a – inteligentne platforme koja pomaže u ranom prepoznavanju neurorazvojnih odstupanja kod dojenčadi.
Ovaj projekt nastao je iz stvarne potrebe u kliničkoj praksi, razvijan u suradnji medicinskih stručnjaka i informatičara, a danas pokazuje potencijal ne samo da promijeni način na koji gledamo ranu dijagnostiku, već i da Hrvatsku pozicionira na svjetskoj mapi medicinskih AI inovacija.
SENDD aplikacija prošle je godine nagrađena prestižnom nagradom “Zlatno jaje” za inovaciju na VIDI Awardsu 2024, jednom od najznačajnijih tehnoloških događanja u regiji, a o ovom jedinstvenom rješenju razgovarali smo s njegovim tvorcima – Tomislavom Strgarom iz IT tvrtke TIS Grupa i dr. sc. Goranom Krakarom, dr. med. iz Poliklinike Sabol.
Kako je sve počelo?
„SENDD je nastao suradnjom medicine i informatike“, započinje priču dr. Goran Krakar iz Poliklinike Sabol te nastavlja: „S medicinske strane imali smo jasnu potrebu – metodu za procjenu vrpoljenja kod dojenčadi, koja je izuzetno korisna u otkrivanju ranih znakova neurorazvojnih problema, ali koja je zbog kompleksnosti i vremenske zahtjevnosti rijetko korištena u svakodnevnoj praksi.“
Problem je bio jasan, ali zahtjevan: kako pojednostaviti i ubrzati metodu, a da se pritom ne izgubi njezina dijagnostička vrijednost? Klasično programiranje tu nije nudilo zadovoljavajuće rješenje – pravo rješenje pružila je umjetna inteligencija.
„Tada smo shvatili da smo na tragu nečeg izuzetnog“, dodaje Tomislav Strgar iz TIS Grupe te nastavlja: „Bilo je jasno da klasične metode neće biti dovoljne, ali da AI ima potencijal prepoznati obrasce vrpoljenja koje stručnjaci uočavaju tek nakon godina iskustva.“
Od ideje do tržišta – put dug pet godina
SENDD je razvijan kroz projekt IRI 2020, koji je omogućio sufinanciranje istraživačko-razvojnog rada. Tri godine su prošle u rigoroznom istraživanju i testiranju, nakon čega je još godinu dana utrošeno na dorade. Danas, pet godina od prvotne ideje, SENDD je spreman za tržište – i to u obliku mobilne aplikacije koja roditeljima omogućuje da iz svog doma snime bebu i dobiju stručno mišljenje.
„Roditelji više ne moraju putovati ni čekati tjednima na termin – već iz udobnosti doma mogu poslati videosnimke koje potom analiziraju četiri neuronske mreže i stručni tim“, pojašnjava dr. sc. Krakar, ali i naglašava: „To nije alat za samodijagnostiku, nego pametni sustav podrške koji rasterećuje liječnike i ubrzava put do rane intervencije.“
Kako AI prepoznaje neurorazvojne rizike?
U središtu sustava nalazi se napredna analiza videa – računalo prvo prepoznaje dijelove tijela, zatim četiri različita modela neuronskih mreža analiziraju pokrete i ocjenjuju njihovu raznolikost, amplitudu i ritam.
„Radi se o već postojećoj i stručno priznatoj metodi koja ima najbolju prediktivnu vrijednost za procjenu neurorazvoja kod dojenčadi“, ističe dr. Krakar. „Mi smo tu metodu digitalizirali, automatizirali i učinili dostupnom svima.“
Kako bi se AI pravilno istrenirao, bilo je potrebno prikupiti veliki broj snimki – i to ne samo zdravih beba, već i onih s neurorizicima. Kroz projekt je prikupljeno više od 1600 videa iz čak 17 zemalja, što je omogućilo široku generalizaciju modela i veću preciznost.
Oslanjanje na stručnost, a ne slijepo na algoritme
„Svaka snimka je prije treniranja AI sustava prošla kroz ocjenu dvoje neovisnih stručnjaka“, napominje dr. Krakar. „Ako su se slagali – koristili smo ih kao točne podatke za treniranje. Ako nisu – išli smo u zajedničku reviziju. Dakle, AI ne zamjenjuje liječnika – već uči od najboljih i pomaže im u donošenju odluka.“
Dodatni mehanizam sigurnosti uključuje obaveznu ljudsku kontrolu kod svakog slučaja, a sustav traži najmanje tri do deset snimki po djetetu, čime se osigurava ponovljivost i pouzdanost nalaza.
Game changer – ne samo za Hrvatsku, već i za globalno tržište
SENDD je danas komercijalno dostupan – s dva modela korištenja: standardnim, u kojem AI pomaže liječnicima u donošenju odluka, i premium, u kojem roditelji dobivaju dvostruku procjenu – od AI sustava i od dva neuropedijatra.
Model je skalabilan, mobilan i pogodan za tržišta s ograničenim pristupom specijalistima. Potencijal za širenje izvan Hrvatske je ogroman, osobito u državama gdje sustavi primarne zdravstvene zaštite ne omogućuju ranu specijalističku intervenciju.
„Ovaj sustav može biti game changer – ne samo za Hrvatsku, već i za globalno tržište pedijatrijske medicine“, zaključuje Strgar te dodaje: „Tržišni potencijal SENDD-a nije samo u tehnologiji, već u tome koliko pravovremenih, životno važnih odluka može omogućiti.“
Inovacija koja oblikuje budućnost pedijatrijske skrbi
SENDD nije nastao zbog trenda. Proizašao je iz stvarne potrebe i želje da se unaprijedi zdravlje djece te omogući pravovremena intervencija. Njegova vrijednost ne leži samo u sofisticiranoj tehnologiji, već i u empatičnom pristupu te interdisciplinarnom timu koji zna da su za prave promjene potrebni strpljenje, upornost i vizija.
Tehnologije poput SENDD-a ne samo da podižu standarde dijagnostike u pedijatriji, već otvaraju put prema pristupačnijoj, automatiziranoj i preciznijoj zdravstvenoj skrbi u širem medicinskom kontekstu.
U eri u kojoj se često govori o potencijalu umjetne inteligencije, SENDD pokazuje kako taj potencijal izgleda kada se koristi – s vrlo važnim razlogom i u službi onih kojima je najpotrebniji.
