Ana Čalić je mlada žena u nautičkoj industriji, koja gaji strast prema održivom razvoju i inovacijama, a posebno mjesto u njezinu srcu zaokupljaju aktivnosti koje osnažuju žene u industriji, potiču mlade i čine nautičku industriju inkluzivnijim mjestom.
“Po završetku Gimnazije u Puli, završila sam preddiplomski smjer Kemija na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Diplomski studij sam završila na Vrije Universiteit u Amsterdamu, sa specijalizacijom za energiju i održivi razvoj te sam 2021. obranila rad na temu razvitka hibridnih pogonskih sustava za plovila. Po završetku fakulteta aktivno sam se uključila u obiteljski posao, iako sam i kroz školovanje vodila aspekt digitalnog marketinga ‘na daljinu’. Trenutno se ponajviše bavim razvojem poslovanja (business developmentom) i marketingom, uz preostale aktivnosti u tvrtki Navela. Osnovala sam i platformu Misli More, čiji je cilj podizanje osviještenosti o održivom razvoju i zapošljavanju mladih u nautičkoj industriji. Započela sam i projekt Women in Nautica, konferenciju koja slavi snagu žena u nautičkoj industriji. U slobodno vrijeme putujem, bavim se tjelovježbom, kreativnim pisanjem i uživanjem u prirodi s prijateljima.
Nautika je odmalena postala moj svijet, jer sam i kao beba u kolicima bila na nautičkim sajmovima i ima puno kolega iz industrije koji me poznaju, praktički prije negoli sam upoznala samu sebe.”
Kažete kako ste u duši znanstvenica koja je otkrila ljubav prema nautičkoj industriji i kako volite otkrivati nove mogućnosti i kontakte, kreativni ste, želite razviti nautičku industriju u inovativnu granu.
U duši sam znanstvenica, sudeći po svom preddiplomskom studiju. Taj studij mi je uistinu omogućio da razvijem kritičko razmišljanje i bolje razumijem svijet oko sebe. Danas, kemija mi omogućava da bolje razumijem nove trendove poput vodikovih gorivih ćelija. Upravo takve tehnologije su nešto što bih voljela vidjeti u aktivnoj implementaciji u nautici. Naime, uvijek naglašavam kako održivost mora biti sveobuhvatni projekt. Nije dovoljno imati jedan održivi proizvod, već to mora biti cijeli ekosustav, od infrastrukture do edukacije krajnjih korisnika.
Od završetka školovanja radite u obiteljskoj tvrtki Navela, ali ste prije toga osnovali platformu Misli More. Možete li ukratko predstaviti Navelu i Misli More?
Navela je regionalni lider u distribuciji Yanmar brodskih motora i dediciranih brendova brodske opreme, poput Plastima, Goiota, Flexofolda i Andersena od 1992. godine, kad je tvrtku osnovala moja majka. U kontekstu Yanmar brodskih motora, portfelj čine motori za rekreativnu i komercijalnu namjenu te rezervni dijelovi. Distributeri smo za Hrvatsku, Sloveniju, Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i Albaniju. Surađujemo s regionalnim brodogradilištima, charter kompanijama, projektnim uredima, individualnim klijentima i širom poduzetničkom zajednicom.
Misli More je interdisciplinarna platforma, koja podiže osviještenost o održivom razvoju i zapošljavanju mladih u nautičkoj industriji. Imamo i svoj klub mladih u nautici, putem kojeg organiziramo networking evente i mjesečne webinare, na razne teme koje mladima mogu pomoći u njihovom poslovnom i privatnom rastu. Surađujemo s nekolicinom regionalnih nautičkih sajmova u vidu edukativnih predavanja, gdje se i učenici i studenti mogu upoznati s nautičkom industrijom te potencijalno upoznati i buduće poslodavce.
Svaka Vaša vizija, odmalena do odrasle dobi, uključivala je poduzetništvo. Vama nije bilo teško krenuti u poduzetništvo jer ste imali temelje i sustav podrške od obitelji. U fokusu su Vam mladi i ulažete napore u aktivnosti koje bi spriječile iseljavanje mladih iz države. Uspijevate li u tome?
Moji napori su fokusirani na podizanje osviještenosti o zapošljavanju mladih u nautičkoj industriji. Preko naših blog postova predstavljamo mlade nade nautičke industrije, na sajmovima organiziramo prezentacije i pozivamo studente iz regije, a i potičemo mlade na umrežavanje s potencijalnim novim poslodavcima i kolegama. To je dugotrajan i kompleksan proces, jer onima koji nisu vezani na nautiku, ona ne dolazi kao intuitivan izbor mjesta za rad. Unatoč tome, trudimo se prezentirati mladima da postoji niz raznolikih mogućnosti zaposlenja u nautici i nadamo se kako uspijevamo u tome. Korak po korak!
Za mene osobno važno je da sve što se radi ima neki smisao. Ukoliko radimo nešto samo da bismo radili ili da bismo dobili određenu svotu novca, to vjerujem da nas ne može istinski ispuniti. Nije lako odabrati samo jedan put, pronaći viši smisao, a u svemu tome zadržati ravnotežu između poslovnog i privatnog života, ali vjerujem da ukoliko svi djelujemo kao “autentični mi”, stvaramo ovaj svijet boljim mjestom za život.
Kako ste kroz strast prema održivom razvoju uspješno spojili mlađe generacije i pionire u nautičkoj industriji?
Održivost je interesantna mladima jer za sobom povlači inovacije i ubrzani razvoj. To je dinamično polje i vjerujem kako je mladima zanimljivo pratiti nove trendove. Pioniri u industriji sve više shvaćaju da moraju obratiti pozornost na održive inovacije kako bi bili konkurentni. Inovacije u nautici već stižu u Hrvatsku putem zastupnika, a čekamo da ih mladi inovatori počnu proizvoditi i u Hrvatskoj.
Glavna prepreka u nautičkoj industriji najčešće je ostvariti ravnotežu između ekonomije, ekologije i utjecaja na društvo. Možemo li i kada postići održivu strategiju za budućnost, smanjiti ekološki otisak i uvođenje novih tehnologija? Kako poticati i ostvariti razvoj održivih rješenja u nautici?
Sve se može postići, ali uz veliku dozu napora i suradnje. Nije dovoljno inovirati i poticati dekarbonizaciju u samo jednom polju. Mora se raditi na svim segmentima, od promjene kurikuluma u školama, preko edukacije krajnjih korisnika do omogućavanja infrastrukture za održive tehnologije i ispravan način zbrinjavanja istih. To će neminovno utjecati na konvencionalne tehnologije, ali vrijeme je da svijet kolektivno zauzme novi smjer i da se održivost ne gleda kao nova niša, već novo normalno.
Danas je digitalna transformacija nužnost, stigla je i umjetna inteligencija. Što očekujete od njih? Ona će dodatno ubrzati razvoj nautičke industrije, ali za praćenje novih trendova i primjenu nove tehnologije moramo imati i kvalitetni izvor informacija?
Od digitalne transformacije cijela industrija očekuje povećanu efikasnost i pojednostavnjenje procesa. Danas postoji na tisuće raznih alata i softvera, koji pojednostavnjuju rad ne samo u marketingu, već u financijama, inženjeringu i više. Naravno, ljudski dodatak je nužan za personalizaciju sadržaja i ispravno korištenje tih alata, ali oni su tu da nam pomognu. Umjetna inteligencija se zasad u nautici pretežno koristi u polju marketinga te su dodatne upotrebe u razvoju, poput optimizacije procesa unutar tvrtki. Važno je imati kvalitetan izvor informacija, a u nautici tog ima napretek, od kvalitetnih nautičkih sajmova, koji prikazuju najnovije tehnološke inovacije, stručnih konferencija, ali i literature.
Mladi ljudi donose svježe ideje, hrabri su i imaju sposobnost ubrzavanja inovacija. Postoji li kod nas prostor koji mladima daje priliku da se izraze, pokrenu i promiču pozitivne promjene?
Prostor postoji, ali vjerujem da se on može još dodatno proširiti. Imamo coworking centre, akceleratore, razne stručne konferencije i programe mentorstva gdje se mladi mogu informirati i razvijati. Razvijaju se i razne inicijative i klubovi za umrežavanje mladih, tako da vjerujem da su prilike tu, ali one se uvijek mogu pojačati i kroz upoznavanje s poduzetništvom već u školskim i fakultetskim danima te kroz praktični rad.
Ove je godine, u listopadu, u Zagrebu održana konferencija „Women in Nautica“. Vi ste bili jedna od organizatorica. Ukratko, jesu li prepoznati izazovi s kojima se industrija suočava, je li ostvaren cilj konferencije i jesu li postignuti temelji za održivi razvoj?
Definitivno je ostvaren cilj konferencije jer je potaknuto internacionalno umrežavanje. Svi su imali prilike naučiti ponešto iz razvoja održive strategije, upravljanja rizicima, internacionalne prodaje, utjecaja različitih kulturalnih pozadina na prodaju i više. Vjerujem da su se svi upoznali s činjenicom kako na održivom razvoju moramo raditi zajedno, kroz razne inicijative i projekte te da kroz suradnju možemo uspjeti.
Na konferenciji “Women in Nautica” govorilo se i o budućnosti hrvatske nautike do 2040. g. Možemo li dobiti Vaš kratak osvrt na ovu budućnost?
Moj pogled je pogled iz perspektive održive nautike. Bilo bi idealno kada bi se cijeli nautički ekosustav u Hrvatskoj okrenuo k održivosti. Kao što sam prije napomenula, to bi trebalo uključivati sve dionike. Također, svi bi trebali biti uključeni, od edukacije, implementacije do načina zbrinjavanja i na taj način bi se osigurala kolektivna održivost. Konkretni primjeri bi uključivali plovila na održivi pogon, punionice, plovila izgrađena od reciklabilnih materijala, pogone za reciklažu plovila tj. njihovih komponenti, a sve to bi pridonijelo i stvaranju novih radnih mjesta za mlade.
