Postoje zaposlenici koje ‘pecka’ ideja da pokrenu svoje poduzetništvo, ali nisu spremni dati otkaz i prepustiti se tržištu, nego žele isprobati kako bi se snašli u novoj ulozi i takvi često misle da to nije moguće.
Postoje i dugogodišnji poduzetnici kojima je iz nekog razloga biznis postao nedovoljan financijski ili više ne zadovoljava njihove osobne ciljeve, ali nisu ga se još spremni potpuno odreći.
I jedni i drugi naći će se u situaciji da žele kombinirati sklapanje ugovora o radu kod drugog poslodavca i vođenje svog obrta ili poduzeća.
Za početak želim postaviti okvir: prvo, u Hrvatskoj propisi ne dopuštaju ‘isprobavanje’ biznisa bez registracije gospodarske djelatnosti, bez obzira na to o kako malom iznosu prihoda se radi. Drugo, pod zaposlenošću se u ovom članku smatra rad po ugovoru o radu, nesamostalnom i reguliranom Zakonom o radu, a ne rad po ugovorima o djelu (tzv. honorarni rad) niti rad posredstvom studentskih ili učeničkih servisa.
Kao i u većini drugih tema o kojima pišem, odredbe su drugačije za obrte i za poduzeća.
Obrt uz zaposlenje
Svaka obrtnička djelatnost koja se obavlja uz istovremenu zaposlenost smatra se drugom djelatnošću. Zaposlena osoba može bez zapreke registrirati obrt, dok će početak rada moći registrirati većina, a neće moći samo oni koji zbog prirode djelatnosti ili posebnih propisa ne mogu poslovati bez zaposlenih. Takvi će moći upisati početak rada (ili nastaviti poslovati ako već imaju obrt i žele se zaposliti kod drugog poslodavca) na način da zaposle druge osobe koje imaju odgovarajuće kvalifikacije.
Obrtnik koji je na drugom mjestu zaposlen neće plaćati mjesečne doprinose, već će po isteku godine platiti godišnji iznos doprinosa koji ovisi o dohotku koji su ostvarili. Ukupno će to biti 17,5% od iznosa godišnjeg dohotka obrta. Paušalno oporezovani za to će dobiti rješenje od PU nakon predaje PO-SD obrasca, a oni koji vode poslovne knjige dužni su na samoj poreznoj prijavi izračunati iznos doprinosa i platiti ih do kraja veljače.
Poduzeće uz zaposlenje
Zaposlena osoba može ulogom kapitala postati osnivač trgovačkog društva d.o.o. ili j.d.o.o. Također, može biti i direktor poduzeća u kojem nije zaposlena. Za osnivača ne postoje daljnji uvjeti, dok je za direktora bitno znati da će osobno biti dužan plaćati razliku doprinosa ukoliko je njegova plaća kod poslodavca manja od propisane direktorske osnovice. U 2024. godini to je 1.014 € bruto mjesečno.
Zaključak
Za zaposlene obrtnike i za zaposlene osnivače i direktore poduzeća bitno je prije bilo kojeg koraka proučiti ugovore u radu ili pravilnike, ukoliko postoje kod njihovog poslodavca: ukoliko su vezani zabranom natjecanja na tržištu ili nekim drugim uvjetom koji su prihvatili zapošljavajući se kod poslodavca, moraju biti svjesni svoje obvezno-pravne odgovornosti u slučaju pokretanja poduzetništva.
Institucije kod kojih se registriraju obrti ili poduzeća to ne provjeravaju, ali poslodavac će imati mehanizme ostvarivanja obeštećenja.
Ako toga nema, slobodno krenite u svoju poduzetničku avanturu usporedo sa zaposlenošću!
