Donosimo kratak prikaz novosti koje će promjene poreznih i ostalih propisa donijeti malim poduzetnicima. Piše © Zorana Mavričić-Korošec, Makora knjigovodstvo
Ako obratimo pažnju na makroekonomske pokazatelje, rijetko tko može reći kako je iza nas uspješna godina. Nema nikog među nama tko gorko ne osjeća učinke inflacije i očekivane efekte uvođenja nove valute.
Pred nama je izborna godina, pa je bilo očekivano da ćemo se i ove godine baviti proučavanjem nove takozvane reforme poreznog sustava, tj. onime što bi trebalo rezultirati željenim učincima za one koji su je osmislili i izglasali. Tako i bi!
Ipak, ove umotvorine su nadmašile čak i svojevremeni krizni porez! Ovoga puta omjer ulaganja i rezultata je mnogo lošiji.
Naime, mijenja se devet propisa i uvodi dosad neviđen način obračuna plaće, da bi efekt bio neznatan: trideset eura veća neto plaća za one s najčešćom plaćom isplaćivanom ove godine, onom od 1.010 eura.
Poduzetnik u tom slučaju neće imati veći trošak plaće, ali će ipak svaki od njih imati troškove zbog uvođenja novotarije koja iziskuje značajne intervencije u softver za obračun plaća, a još više sati rada računovođa diljem države.
Osobito zbog nekoliko redikuloznih odredbi u slučajevima kad radnik radi kod više poslodavaca ili mijenja poslodavce tijekom mjeseca.
U doba umjetne inteligencije koja ubrzava procese, naš se zakonodavac dosjetio instituta izjave radnika kao uvjeta za obračun plaće, zaboravljajući kako radnik ne razumije razliku između neto, bruto plaće i troška plaće (tzv. bruto 2). Dodatno, zamišljeno je da radnikova lažna izjava nema posljedicu po njega, već po njegova poslodavca.
Programeri i knjigovođe za blagdane bili su u niskom startu jer su već isplate plaća 2. siječnja u cijelosti odrađene po novim propisima o porezima i doprinosima.
Zbog nove minimalne plaće za zaposlenike, koju je odredila Vlada na iznos od 840 eura bruto i nove minimalne osnovice za direktore poduzeća od oko 1020 eura, malo poduzetništvo će biti značajno opterećenije troškovima plaća, a obrtništvo troškovima doprinosa. Ova činjenica će nam svima poništiti učinke tzv. reforme. Ona jest posljedica inflacije, koja se ipak najviše odražava u cijenama hrane, stoga ne znači da je svaki poduzetnik u mogućnosti povećati cijene za inflatorni učinak.
Ukratko, novosti u poreznim propisima su: ukinuta je kategorija prireza, ali će stope poreza na dohodak određivati svaka od oko 560 jedinica lokalne samouprave, unutar raspona koji je zakonski definiran. Osobni odbitak će biti 560 eura, te su mijenjani koeficijenti za uzdržavane članove. Niža stopa poreza će se plaćati na dohodak do 4200 eura mjesečno, što je godišnje do 50.400 eura. Na honorare se primjenjuje niža stopa, ali će oni ponovo ulaziti u godišnji zbroj dohodaka primatelja.
Zakupnine i isplate dobiti podliježu stopi od 12%, što će nekima biti više, a nekima manje – ovisno o dosadašnjoj stopi prireza koju su plaćali.
Zaokruživanje na okrugle eurske iznose neoporezivih mogućnosti isplata zaposlenicima donijele su neznatno povećanje. Primjerice, paušalni mjesečni iznos za prehranu je sada 100 eura mjesečno, tuzemna dnevnica je 30 eura, bonus godišnje 1120 eura, dok su jedino stipendije neočekivano povećane na 560 eura.
Iz državnog proračuna za narednu godinu iščitavamo povećanje odvajanja za plaće državnih službenika. Stoga je svakom poduzetniku jasno tko će za to morati zaraditi.
Moramo, pa i hoćemo! Nema nam druge. Svim dragim supatnicima želim puno snage i sreće!
