U prirodi ne postoji drugo gnojivo koje ima tako dobre vrijednosti i toliko potencijala kao ono koje se dobiva od vune. Samo ta činjenica bila je dovoljan poticaj Dragici Jerkov da u Lici započne jednu novu, vrijednu, održivu poduzetničku – WOOLEE priču. Piše: Tamara Jurković
“Presretna sam što je projekt Eko – Lika GREENnovation s WOOLEE grupom proizvoda dobio nagradu Udruge Nikola Tesla – Genij za budućnost, manifestacije kojoj je cilj odati počast velikanu i izumitelju Nikoli Tesli, kao i popularizirati znanost, inovacije i tehnologiju. Svaki pionir sumnja je li na pravome putu, a svaka mu nagrada dokazuje da to doista jest pravi put. Još mi je draže što nagrada nosi Teslino ime i što sam je dobila za projekt koji se odvija u Lici. Doživljavam to kao da je došla baš tamo gdje je trebala, vratila se kući.”
Ovim je riječima razgovor započela Dragica Jerkov, vlasnica tvornice organskog gnojiva od sirove ovčje vune “Eko Lika GREENnovation”, čiji proizvod nosi ime Woolee. Prva je to proizvodnja u poduzetničkoj zoni Otočac, a otvorena je u ljeto 2023.
Nedavno su se okitili i još jednim vrijednim priznanjem, pobijedivši u konkurenciji od preko sto inovatora i osvojivši zlatnu medalju na 15. izložbi inovacija u Karlovcu za Woolee grupu proizvoda. Najavljuju još bolji rad na području oblikovanja budućnosti, očuvanja i unapređenja ekološke proizvodnje.
Vaš poslovni put sve je samo ne običan, a koronavirus donio je ovaj nesvakidašnji zaokret u karijeri. Kako je do toga došlo?
Zapravo sam se specijalizirala za uređenje interijera, time se bavim godinama, ali za vrijeme pandemije, zbog viška vremena, gotovo slučajno počela sam proizvoditi dušično organsko gnojivo od sirove vune Woolee. Godine 2021. počela sam operativno realizirati projekt Udruge GTF-a iz 2016. godine, koja je ukazala na problem vune kao otpada u Lici i cijeloj Hrvatskoj.
Naime, u Hrvatskoj se godišnje baci oko 1200 tona vune. Samo u Lici i Zadarskoj županiji bude oko 440 tona viška. Vuna je voluminozan materijal, pa je ta količina ekvivalent nekoliko nogometnih igrališta. Uz to, treba joj 90 godina da bi se razgradila u prirodi, što je veliki ekološki problem za Liku. Taj je problem mučio brojne ljude, od nacionalnih parkova, preko parkova prirode, pa sve do stočara. Ja sam u tome prepoznala potencijal. U koroni sam naručila 50 kilograma vune i poslala je u Kanadu na peletiranje, a potom i u laboratorije na analizu. Povratne informacije su bile sjajne. Do tada nitko nije znao da je vuna visokokvalitetno dušično gnojivo.
I tako je krenula vaša proizvodnja…
Najprije je trebalo naći strojeve i otkupiti vunu. To smo sve realizirali u 2022. godini. Htjela sam da lokacija bude po sredini Hrvatske tako da možemo otkupljivati vunu i s juga i sa sjevera. Kako je vuna velikog volumena, a male težine, zbog isplativosti i troškova prijevoza lokacija je važan faktor. Pored toga, Lika ima najviše parkova prirode i nacionalnih parkova, pa je važno bilo da se više vuna ne baca u prirodu, što je dosad bilo uobičajno, jer nije postojala mogućnost sakupljanja vune i otkupa. Sada vunu preuzimamo iz Perušića, Otočca, Korenice, Gospića, odnosno užeg područja oko tvornice.
Koji su najveći izazovi na vašem “Putu vune”?
Zasad ne možemo procesuirati više od 150 tona vune godišnje. No kupovat ćemo nove strojeve i priča će rasti. U Hrvatskoj postoji šest pasmina ovaca, a zasad obrađujemo samo ovcu pramenku. Trebamo otkriti i napraviti nove strojeve za drugu vrstu vune, tj. za druge vrste ovaca. Dlaka je najtvrđi biološki materijal i izuzetno troši dijelove strojeva, tako da su nam inovatori i strojarska struka segment na kojem moramo dodatno raditi. Gnojivo od sirove vune ovce pramenke ima od 9,5 do 12,5 posto dušika, a tek moramo ustanoviti kemijski sastav gnojiva od sirove vune drugih pasmina.
Izborili ste se i za nekoliko izmjena u legislativi. O čemu je riječ?
Problemi na koje smo naišli su raznoliki: vuna nije bila klasificirana ni kao otpad ni kao materijal za upotrebu, a organsko gnojivo od sirove vune nije postojalo kao kategorija organskoga gnojiva. No, zahvaljujući upornosti i pomoći Ministarstva poljoprivrede, kao i činjenici da smo dio EU legislative, preskočili smo sve administrativne prepreke i otvorili prvu tvornicu organskog gnojiva od sirove vune u RH.
Koja je razlika između vašeg proizvoda i postojećih gnojiva koja se mogu nabaviti?
U prirodi ne postoji drugo gnojivo koje ima toliko dobre vrijednosti kao ono koje se dobiva od vune. WOOLEE organsko gnojivo ima dušika u jako visokom postotku. Primjer: stajsko gnojivo sadrži oko 5% dušika. Dušik je najvažniji sastojak proljetnih gnojiva. Kod kemijskih gnojiva zna biti opasan ako se ne poštuju upute i može spaliti korijen biljke. Dugotrajna upotreba kemijskih gnojiva osiromašuje tlo. Gnojivo od sirove vune, prema našim saznanjima, hrani biljku svojim sastojcima otprilike 2 do 3 mjeseca, a nakon toga se pretvara u prašinu, podiže volumen zemlje te je prozračuje. Kako je vuna hidroskopična i upija vodu, štedi vodu na način da je potrebno 20% manje vode kod navodnjavanja. Nakon drugog peletiranja to gnojivo kupi vodu i deponira je.
Što je vaša tvornica donijela gradu Otočcu, Gackoj dolini i Lici?
Prije svega, otvorili smo nova radna mjesta i jednu potpuno novu gospodarsku perspektivu. U pogonu trenutačno radi 7-ero ljudi, a planiramo i nova zapošljavanja. Trenutne kapacitete ćemo udvostručiti jer nam uskoro stiže novi stroj iz Đure Đakovića. Svečano otvorenje našeg pogona ovoga ljeta okupilo je brojne uzvanike iz političkog i gospodarskog života cijele Ličko – senjske županije, a svi su se složili u jednom: eko proizvodnja u sinergiji s poljoprivredom najbolja je karta za budućnost Gacke i Like.
