Stephanie Borgert, svoje lidersko iskustvo u različitim industrijama koristi kao autorica, govornica i konzultantica te vjeruje da nam holističko upravljanje može pomoći da se suočimo s izazovima složenih sustava. Upravo će ona biti gošća i sudionica Culture Bruncha koji će se održati 15. veljače u ZICER-u.
Na tom događaju predstavit će se suradnja hrvatskog startupa Qohubs s međunarodnom tvrtkom Metafinanz i istraživačicom kompleksnosti i autoricom Stephanie Borgert.
Imali smo je priliku malo bolje upoznati, a u nastavku otkrivamo što nam je sve ispričala.
Imali ste uspješnu karijeru u IT industriji prije nego što ste počeli istraživati kompleksnost, raditi kao predavačica na konferencijama, autorica, konzultantica i poslovni coach. Možete li nam reći nešto o trenutku kada ste morali svladati značajan izazov u svojoj karijeri i kako ste to uspjeli?
U zadnjoj kompaniji u kojoj sam radila kao zaposlenik došlo je do promjene uprave. Novi šef i ja nismo mogli pronaći dobar način suradnje. Iz dana u dan bivalo je sve gore. Stoga sam morala donijeti odluku: prepustiti se i ponašati se kao što je on želio ili eskalirati konflikt bez obzira na sve (prilično je jasno da bi ovo zadnje moglo završiti dobivanjem otkaza). Odabrala sam eskalaciju. Neki su ljudi rekli: “Jesi li normalna, pa to nije rješenje”. Ali jest. Biti u konfliktu sa šefom ne može trajati vječno. Pa sam eskalirala situaciju, dobila otkaz, oporavila se od toga i pokrenula vlastiti posao.
Prema Vašem iskustvu, što smatrate najvažnijom karakteristikom uspješnog poslovnog lidera i zašto?
U dvije riječi: svladavanje kompleksnosti. To znači da svaki lider treba razmisliti o svom načinu djelovanja i razmišljanja. On ili ona bi trebali biti uvježbani razmišljati o uzročno-posljedičnim vezama, očekivati neočekivano, biti strpljivi i sposobni prepoznati dinamiku i nositi se s njom.
Vaše se pisanje usredotočuje na snagu kompleksnog razmišljanja i utjecaja koji ima na poslovni uspjeh. Možete li s nama podijeliti konkretan primjer kako je kompleksno razmišljanje pomoglo Vama ili jednom od Vaših klijenata da postignete svoje ciljeve?
Razmislite na trenutak o svim projektima vezanim uz promjene. Mnogi su lideri navikli misliti da ljudi ne vole promjene i da će zbog toga pružati otpor promjenama. Kompleksno razmišljanje ne prestaje na toj točki i propitkuje ovu pretpostavku. Ljudi pružaju otpor kada uz promjenu dolaze besmislice. Konfliktni ciljevi, naprimjer, ili neprikladan način provedbe promjena. S tim na umu, mogu se pronaći bolji načini za pozivanje ljudi na promjene i uklanjanje svih mogućih prepreka.
Radili ste s brojnim tvrtkama različitih veličina i djelatnosti. Koje ste zajedničke teme primijetili u vezi s ključnim izazovima s kojima se tvrtke suočavaju i kako im pomažete da ih prevladaju?
Sve zajedničke teme tiču se načina razmišljanja. Ono što opažam, bez obzira na veličinu ili djelatnost, jest ideja o organizacijama kao strojevima. Samo dobro planirajte i “kontrolirajte” detalje, tada će cijela tvrtka biti uspješna. Ovo je stara zabluda, jer svi mi djelujemo u složenom svijetu i svaka je tvrtka složen sustav. Dakle, linearno razmišljanje ne funkcionira. Zvuči apstraktno, ali to je ono na čemu radimo i što dovodi do različitih procesa, dogovora o radu i vodstva.
Imate veliko iskustvo u poslovnom coachingu. Koji biste savjet dali nekome tko tek počinje svoju karijeru i želi uspjeti?
Upoznajte sebe. Razmislite o svojim motivima, što vas izluđuje, što vam je stvarno važno u životu, što očekujete od svoje karijere, a zatim dobro promotrite “sustav” u kojem radite.
Što je po Vašem mišljenju najvažniji faktor u izgradnji i održavanju uspješnog tima i zašto?
Međusobna povezanost, što znači da ljudi u timu moraju imati potrebu za zajedničkim radom. Ako je to samo suživot, neće izgraditi momčad. Nadalje, tim bi trebao biti male veličine, maksimalno 4-8 ljudi. Inače će komunikacija biti preskupa. Na kraju bi trebali s vremena na vrijeme podijeliti mentalne modele i razgovarati o njima kako bi stvarno živjeli različitost.
Napisali ste nekoliko knjiga na temu složenosti i kako je svladati. Možete li nam reći nešto o posebno nezaboravnom ili utjecajnom trenutku u Vašem životu koji vas je inspirirao da pišete o ovoj temi?
U jednom trenutku svog života počela sam proučavati sustavnu teoriju (samo zato što me to zanimalo), teorije društvenih sustava, dinamiku sustava i tako dalje. Čineći to, dobila sam uvid o tome što je pošlo po zlu u mojoj vlastitoj karijeri lidera u IT industriji. Dobila sam toliko ideja o tome što sam mogla učiniti drugačije da sam samo pomislila: “Ovaj bi pogled mogao pomoći i drugim ljudima”. Tog sam dana počela pisati svoju prvu knjigu.
Na kraju, na kojim uzbudljivim projektima trenutno radite i što možemo očekivati od Vas u bliskoj budućnosti?
Upravo sada radim s tvrtkom qohubs na uspostavljanju krugova učenja za male grupe o značajnim temama. Učenje putem diskursa jedan je od ključeva uspjeha kao tima i organizacije. Mi im pomažemo da se to omogući. U isto vrijeme pratim organizacije na putu decentralizacije.
15. veljače gostujete u Zagrebu na Culture Brunchu. O čemu ćete pričati na tom događaju?
U veljači ću dati neke uvide o temama neuspjeha (failure) i povratne informacije (feedback). To znači da ćemo raspravljati o postupanju s pogreškama iz perspektive teorije sustava, promatranju dinamike i pronalaženju pravog načina kako utjecati na sustave. Volim provocirati i izazivati publiku te s njom konkretno raspravljati.
