Malo je stvari koje nas u poslu mogu toliko opterećivati kao zadatak koji nam tjednima ‘visi nad glavom’ i čeka da ga završimo… no, isto tako, rijetko nas što toliko ispunjava zadovoljstvom kao kada ga na to-do listi označimo kvačicom. Svi znamo koliko brinemo kada trebamo riješiti neki težak problem, ali i koliko smo ispunjeni kada ga riješimo. Bez obzira na to koliko nam vremena treba da prionemo poslu, kada ga obavimo, osjećamo se iznenađujuće dobro.
Svi se vole osjećati produktivno, ali zašto zapravo toliko uživamo u učinkovitom izvršavanju zadataka? Zašto toliko volimo osjećaj produktivnosti?
Kako nas produktivnost čini sretnijima
Niz istraživanja pokazalo je da su sretni ljudi produktivniji – i to za čak 12%, prema istraživanju Sveučilišta Warwick Happiness and Productivity (Andrew J. Oswald, Eugenio Proto, Daniel Sgroi, 2009.). No, zapravo, vrijedi i obrnuto – produktivnost je izravno povezana s našim osjećajem sreće i zapravo ju generira. Postoji nekoliko razloga za to:
- Produktivnost nam daje svrhu. Osjećaj svrhe daje nam razlog da svakog jutra ustanemo iz kreveta, a kada ostvarimo neki cilj, naše samopouzdanje raste. Usmjerenost prema ostvarenju svrhe daje nam energiju, fokus i vjeru; ljudi kojima nedostaje ova jednousmjerenost, rijetko su sretni.
- Produktivnost nam pomaže da se razvijamo. Produktivni ljudi sebi uvijek postavljaju izazove, razvijaju svoje vještine te cjelovitije pristupaju zadacima i interakcijama. Ako na svom putu uvijek pronalazite nove ciljeve, kontinuirano rastete – čak i ako to odmah ne primjećujete.
- Produktivnost podiže naše raspoloženje. Vježbanje potiče lučenje hormona sreće endorfina do tê mjere da se redovna tjelovježba propisuje kao jedan od oblika terapije (Is It True That „Movement Is Medicine“? https://www.psychologytoday.com/gb/blog/changepower/201703/is-it-true-movement-is-medicine , a svaki se, pak, uspješan trening pozitivno odražava na našu motivaciju. Sličan princip vrijedi i u poslu. No, jasno je kako je za zdravu ravnotežu i u fizičkim i u mentalnim aktivnostima važan kvalitetan odmor.
Produktivnost pridonosi sreći, ‘zauzetost’ pridonosi stresu
O vrijednosti ‘dubokog rada’ – rada u stanju dugotrajnog fokusa – proteklih se godina mnogo govorilo. Osim što je takav rad sasvim drugačiji od stresnog i nezadovoljavajućeg ‘plitkog rada’ (neki administrativni poslovi, sastanci, e-mail dopisivanje…), njegova najveća vrijednost za nas osobno je to što nam daje osjećaj postignuća.
Pažljiva koncentracija na nešto smisleno i kompleksno pruža nam snažan osjećaj ispunjenosti što se zatim pozitivno odražava i na druga područja našeg života. Ovaj tip rada izaziva nas da uronimo u sadašnji trenutak kako bismo se mogli potpuno posvetiti zadatku koji je pred nama. Upravo takva duga razdoblja neprekidnog fokusa od vitalnog su značaja za učenje novih vještina i razumijevanje složenih koncepata te nam omogućavaju da se nakon toga osjećamo uspješno i produktivno!
No, važno je naglasiti da su ‘produktivnost’ i ‘zauzetost’ dvije vrlo različite stvari. Neki od najuspješnijih ljudi na svijetu radili su samo nekoliko sati dnevno, ali su u to vrijeme napravili izuzetno mnogo. Takva produktivnost omogućavala je ljudima poput Charlesa Darwina da mnogo više vremena posvete opuštanju te da prakticiraju duge šetnje, drijemaju ili slušaju glazbu – što je, naravno, imalo pozitivan utjecaj na njihovo opće raspoloženje.
Suprotno tome, ‘zauzetost’ – cjelodnevno izvršavanje niza zadataka koji ne donose nikakvu vrijednost – dovodi do stresa. Multitasking i označavanje kvačicom na to-do listi malih, trivijalnih poslova glavni su uzroci stresa. U današnjoj kulturi hiperpovezanosti često imamo osjećaj postignuća, no on je vrlo kratkotrajan i prolazan. Zavaravamo se obavljanjem niza malih zadataka, no na kraju dana osjećamo se iscrpljeno i ‘izgorjelo’, a istovremeno nismo ostvarili konkretne rezultate.
Kako emocionalna poveznica utječe na produktivnost
Jasno je da postoji nešto moćno i duboko u osjećaju postignuća koji doživljavamo kada napravimo nešto vrijedno. To je vjerojatno razlog zašto je intrinzična motivacija daleko učinkovitija od ekstrinzične. Za razliku od vanjskih nagrada kao što je, primjerice, povišica plaće ili promocija, intrinzična nagrada je nefizičke prirode. Ne možete ju vidjeti, ali ju možete osjetiti. I u toj je emocionalnoj poveznici ključna razlika.
Sav novac ovoga svijeta ne može ispuniti prazninu uzrokovanu nedostatkom svrhe – dok, s druge strane, zadovoljstvo koje proizlazi iz smislenog rada pozitivno utječe i na druga područja našeg života. Sve to jača naše samopouzdanje i uvećava našu dobrobit. No, sve ovisi o nama: trebamo pronaći smisao i svrhu u svakom zadatku. Na taj način, kada ga dovršimo znamo, bez da nam to itko kaže – i bez nagrade – da smo napravili nešto vrijedno.
Istinska produktivnost zahtijeva od nas duboki rad. Ona nam vraća našu kreativnost, ravnotežu i pozitivan stav. I, očito, to je izuzetno dobar osjećaj!
Izvorni tekst pročitajte ovdje.
