DWK Life Sciences Ltd. ima veoma dugu povijest koja započinje 1887. godinom kada je Otto Schott izumio borosilikatno staklo u Jeni. Godinu dana kasnije dr. Theodore Corson Wheaton osniva T.C. Wheaton Co. za proizvodnju staklenih proizvoda za medicinsku i znanstvenu primjenu. Godine 1901. Evan Kimble osnovao je Kimble Glass u iznajmljenom čikaškom potkrovlju. Stotinjak godina kasnije, odnosno 2005. godine, Schott je prodao svoj laboratorij i odjel industrijskog stakla te je izvršena reorganizacija pod Duran grupom. Godine 2011. odvila se akvizicija britanskog Scilabwarea, a četiri godine kasnije akvizicija američkog Wheaton Industriesa.
Godine 2016. slijedi nova akvizicija američke Kimble Chase grupe, a godinu dana kasnije došlo je do globalnog preustroja pod korporativnim imenom DWK Life Sciences i njezinih brendova DURAN®, WHEATON® i KIMBLE®. Prije dvije godine DWK Life Sciences počinje s radom u Šangaju, a SciLabware postaje DWK Life Sciences Ltd. Godine 2020. tvrtka je kupila njemačkog proizvođača farmaceutskih bočica Müller + Müller. DWK Life Sciences danas ima 12 lokacija širom svijeta, 1900 stalno zaposlenih i 35.000 proizvoda. Kada je riječ o preciznom laboratorijskom priboru i opremi za pohranu i pakiranje, laboratoriji diljem svijeta oslanjaju se upravo na proizvode ove tvrtke.
Razgovarali smo s predsjednikom Uprave DWK Life Sciences korporacije Arminom Reicheom, generalnim direktorom DWK Life Sciences korporacije Bernhardom Schererom i tehničkim direktorom tvornice u Puli Olegom Tognonom. Oleg Tognon je tehnički direktor (inženjer strojarstva) tvrtke Duran d.d., pulske tvornice stakla, a njegov početak seže u 1996. godinu. Armin Reiche postao je u listopadu 2004. godine predsjednik tvrtke u Puli. Bernhard Scherer 2003. godine pridružio se Kimble US-u (koji je bio dio Gerresheimer grupe), 2010. se vratio u Njemačku, a 2015. godine pridružio se Duranovom menadžmentu u ulozi financijskog direktora.
Zašto tvornica stakla u Puli?
Godine 1995. tvrtka je zatvorila proizvodnju u Njemačkoj. Postojala je praznina koju je trebalo popuniti, pa se tražilo drugo proizvodno mjesto u blizini, poželjno u državnom vlasništvu. Potraga je završila s Tvornicom laboratorijskog stakla Boris Kidrič. Tvornica je izgrađena 1949. godine, 1998. godine poslovala je pod imenom Schott Boral d.d., a 2005. godine prešla je u vlasništvo njemačke grupe Duran. Menadžment tvrtke je puno uložio u promjenu mišljenja i kulture zaposlenika, poboljšao tehnologiju i povećao učinkovitost uz poboljšanja i u aspektima zaštite okoliša. DWK Life Sciences je u farmaceutskoj industriji kao Tesla u automobilskoj (ili Rimac Bugatti). Proizvodi se dijele na laboratorijsko i industrijsko staklo, no proizvodimo i zrakoplovna stakla.
Kakve ste promjene donijeli u Pulu?
Naše vrijednosti navedene na web stranici nisu prazne riječi. Timski rad je veoma važan i moramo težiti istim vrijednostima. Pridonijeli smo osnaživanju pulskog tima. Kolege moraju raditi zajedno i činiti stabilan tim. Menadžment ovdje treba dati podršku. Dokaz tomu je činjenica da u Puli ne sjedi nijedan član Uprave. Imamo prave ljude na pozicijama koje im odgovaraju. Vrijednosti koje njegujemo su kreativnost, povjerenje, strast i preciznost. Velike boce proizvedene u Puli najbolje su na svijetu. Ako mu se taj posao ne sviđa, zašto bi se netko uopće bavio manualnim puhanjem stakla? Težak je to posao. Čovjek mora biti strastven i voljeti svoj posao. Gradimo dugotrajan odnos s kupcima i postavljamo imperativ pružanja najboljeg rješenja za kupca.
Kako rješavate sukobe u timovima?
Mi smo velika korporacija, ali jako dobro komuniciramo. Nema granica. Tako se moguće nesuglasice rješavaju puno lakše.
Recite nam nešto više o pulskom timu.
Pulski tim spaja naše vrijednosti – strpljenje, povjerenje, preciznost i kreativnost. Impresionirani smo kvalitetom obrazovanja koju Hrvati imaju u usporedbi s primjerice Amerikancima ili Azijcima. Vrlo dobro govore engleski jezik, otvoreni su i ponosni. Pula je jedna od najboljih lokacija u našoj Grupi.
Kako je pandemija utjecala na zaposlenike s obzirom na njihove radne navike, a kako na samu tvrtku? Kako se zaposlenici nose s ovom situacijom?
Znate, svakodnevni posao mora teći. No u listopadu prošle godine poduzeli smo mjere – tvornica se morala zatvoriti na dva tjedna jer je većina zaposlenika bila zaražena koronavirusom. Prije nekoliko mjeseci zaposlenicima smo omogućili testiranja (naravno, bez naknade) kako bismo dodatno smanjili štetu – njima, ali i tvrtki. Također, potaknuli smo ih na godišnji odmor kada je broj zaraženih bio velik. Farmaceutska industrija nije patila od ovog virusa, ali obrazovna industrija je. Ne samo Pula, već i druge lokacije (mjesta u Njemačkoj i SAD-u) bile su pogođene koronavirusom. Gubimo kapacitete i proizvodnju. Teška su vremena.
Koje su glavne razlike poslovanja u Njemačkoj u odnosu na Hrvatsku (imajući u vidu da smo sada dio Europske unije) i što bismo u bliskoj budućnosti mogli učiniti drugačije i bolje?
Željeli bismo malo preformulirati pitanje. U Hrvatskoj je teško pronaći dobavljače. Njemačka je veća i zapravo ima dužu tradiciju pa je lakše. Premještanje robe iz Hrvatske u druge zemlje EU-a sada je puno lakše. Situacija se poboljšala. Da ste nam postavili ovo pitanje prije nekoliko godina, odgovor bi bio drugačiji. S prelaskom na euro poslovanje će biti još jednostavnije.
Biste li željeli spomenuti još nešto?
Primjer utjecaja koronavirusa je projekt uvođenja SAP ERP-a u Puli. Nekoliko je puta odgađano jer članovi tima nisu mogli putovati, a dosta aktivnosti je već obavljeno s pulskim timom. To je utjecalo na duh ljudi u pogledu novog softvera, ali sada smo se vratili na pravi put.
Poduzetnik vam zahvaljuje na ovom dinamičnom intervjuu. Želimo vam puno novih akvizicija i dobrih timskih igrača.
Kako je intervju vođen s trojicom sugovornika, njihovi su odgovori objedinjeni.
