Tijekom listopada prošle godine na mrežnim je stranicama Porezne uprave objavljen upitnik čije je slanje najavljeno nekim paušalnim obrtnicima, koji su zatečeni na listama stvorenim na temelju nama nepoznatih kriterija, a sve vezano uz porezne malverzacije s namjerom prikrivanja nesamostalnog rada.
Cijela tematika potječe još iz predpandemijskih vremena, kad je u porezne propise ugrađen niz kriterija koji upućuju na činjenicu da dva subjekta zajedno prikrivaju nesamostalni rad da bi ukupni iznos plaćenih davanja kroz doprinose i poreze bio manji jer je samostalno poslovanje paušalnih obrtnika značajno manje opterećeno tim davanjima. K tomu, kriteriji su nejasni i daju prostor diskrecijskoj ocjeni poreznim inspektorima u slučaju kontrole. Na ono što je činjeno tijekom dviju godina ionako više nitko ne može utjecati i na svakome je da pričeka što će dogoditi.
O ovoj temi se raspravljalo i pisalo prije nego što je propis donesen
Oni koji se nisu uskladili, svjesno su preuzeli određeni rizik. Ovdje bih se više koncentrirala na budućnost, tj. reguliranje poslovanja bez rizika po pitanju ovih odredbi propisa. Obrt koji vodi poslovne knjige, umjesto da je paušalno oporezovan, plaća porez na dohodak kao razliku između primitaka i izdataka. Godišnji iznos od 48.000 kn nije uopće oporezovan jer predstavlja osobni odbitak, a sljedećih 360.000 kn je oporezovano stopom od 20%, dok je sve iznad toga oporezovano stopom od 30%. Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje obrtnika su oko 2.200 kn mjesečno, što je oko 800 kn više nego za paušalno oporezovane. I takav obrt posluje kao fizička osoba, a jedna od značajnih prednosti takvog poslovanja je slobodno raspolaganje novčanim sredstvima sa žiro-računa jer se njihovo trošenje smatra akontacijom dohotka. S obzirom na to da je svaki obrt zapravo gospodarska djelatnost fizičke osobe obrtnika, prijepori oko nesamostalnog rada nisu u potpunosti otklonjeni. Fizička osoba možda i dalje u naravi obavlja nesamostalni rad za poslodavca. Ovdje je jedino postignuće da fizička osoba plaća veći iznos doprinosa i poreza nego u slučaju paušalnog oporezivanja.
Kada dvije pravne osobe dogovaraju poslovnu suradnju, prvi je korak osnivanje poduzeća
To je danas najlakše i najisplativije napraviti putem interneta, za što svi involvirani moraju imati odgovarajuće osobne certifikate za potpisivanje, na stiku ili čipu osobne iskaznice. Prije postupka potrebno je odrediti tko će biti osnivač, direktor, gdje će biti sjedište poduzeća, koliki će biti temeljni kapital. Ako ima više osnivača, definiraju se omjeri poslovnih uloga. Jednostavni d.o.o. razlikuje se od d.o.o. po iznosu temeljnog kapitala (najmanje 10 kn naprama najmanje 20.000 kn) i po kasnijem pravu raspolaganja s ostvarenim dobitkom, dok su ostala pravila poslovanja i oporezivanja ista za oba organizacijska oblika. Kad je društvo jednom osnovano, s drugim društvom može sklapati ugovore o poslovnoj suradnji prema pravilima obvezno-pravnih odnosa. Potom, kada zapošljava osobu koja će posao izvršavati, čini to na temelju radnopravnih propisa. U tom je slučaju to (nazovimo ga ovdje “novo društvo”) nalogodavac fizičkoj osobi, tj. zaposleniku. Naravno, zaposlenik ne mora biti jedino osoba koja je direktor društva, nego ono može sklapati ugovore s nizom drugih zaposlenika. Prema svima će morati poštovati radna prava koja sežu puno dalje od samog iznosa plaće.
Vraćanje na izvorište problema
Cijela priča je i nastala upravo onda kada su se prvotni poslodavci poželjeli riješiti ne samo opterećenja plaćanja doprinosa, nego daleko više radnopravnih obveza, pa su svojim zaposlenicima sugerirali otvaranje obrta.
Teme i pitanja slobodno predlažite na Facebook stranici: Makora knjigovodstvo i poslovne usluge
