Razgovarali smo s Darkom Babićem, CEO-om kompanije RWA Hrvatska. RWA Hrvatska d.o.o. osnovana je 1998. godine po uzoru na poslovni model matične tvrtke iz Austrije, RWA Raiffeisen Ware Austria AG/RWA International Holding GmbH, koja je od 1999. u strateškom i suvlasničkom partnerstvu s BayWa AG iz Njemačke. U Republici Hrvatskoj nakon pokretanja sjemenske proizvodnje uslijedila je tržišna koordinacija distribucije i prodaje te postupno ustrojavanje RWA stručnog tima. Prvih desetak godina radilo se na priznavanju i registraciji sorti i hibrida, umnažanju sjemena i širenju sistematske mreže poljskih pokusa ozime pšenice, kukuruza, soje, uljane repice, suncokreta i dr. kultura. U drugoj dekadi djelatnost tvrtke već je poprimila dimenziju pravog partnerstva s poljoprivrednim proizvođačima, i to kroz kooperacijsku RWA podršku u dobavljanju mineralnih gnojiva, sredstava biljne zaštite i sjemena te organizaciji otkupa merkantilnih roba koje su s hrvatskih polja napokon našle put na tržište zapadne Europe. RWA Hrvatska nastoji i predano radi s ciljem stvaranja pouzdanog i dugoročnog partnerstva s vrijednim i poštenim poljoprivrednim proizvođačima kojima smo spremni dati podršku i ukazati povjerenje i u smislu financiranja njihove poljoprivredne proizvodnje.
Možete li nam ispričati nešto više o svojim početcima u RWA-u, kad ste se zaposlili? Koji Vam je motiv bio doći u RWA te kako je raditi u poduzeću u vlasništvu tako velike grupacije?
Moji prvi razgovori o preuzimanju funkcije u RWA Hrvatska d.o.o. započeli su na poziv Uprave RWA AG još u 2016. godini. Nadalje, u 2017., nekoliko sam mjeseci kroz rad u centrali grupacije, kao i u podružnicama RWA diljem Austrije i Mađarske, prošao neku vrstu integracijskog treninga da bih s 1. 1. 2018. bio imenovan direktorom i članom Uprave u Republici Hrvatskoj. Glavni motiv za moj RWA izazov bio je velik, no nedovoljno iskorišten potencijal punolinijskog pristupa hrvatskom farmeru. Kako sam i sam potekao te cijelu mladost radio na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u zapadnoj Slavoniji, znao sam za brojne probleme s kojima se naši poljoprivrednici susreću te sam smatrao da im kroz RWA grupaciju mogu osigurati kvalitetnije partnerstvo nego što su ga trenutno nudili domaći konkurenti u sektoru poljoprivredne kooperacije. Naravno da ponekad sustav višeslojnog organizacijskog matrixa, kakav je u RWA, nije uvijek sam po sebi možda dovoljno prilagodljiv željama proizvođača, no zato sam sa svojim RWA timom tu u nastojanju da zajedno uvijek nađemo najbolja rješenja na obostrano zadovoljstvo te time osiguramo dugoročni zajednički napredak i suradnju s našim poljoprivrednicima. Osobno, osim nekog početnog restrukturiranja i uvođenja brojnih inovacija u poslovanje, a što je uvijek pomalo teško, danas se osjećam zadovoljno i uživam radeći s RWA timom i našim partnerima.
Kao što znate, bez dobrih rezultata nema daljnjih investicija, pa sam zato sretan što se možemo pohvaliti da je RWA tim u Hrvatskoj opravdao povjerenje Uprave RWA AG/RWA International Holding GmbH te je upravo zbog toga već u procesu nova investicija u pogon Osijek, u kojemu gradimo potpuno robotiziranu liniju za 25 kg pakiranja mineralnih gnojiva (vrijednosti investicije: 5.000.000 HRK). Ovakav novi pogon s kapacitetom proširivim do 100.000 t jako je značajan jer se manjim pakiranjem želimo približiti i manjim poljoprivrednim proizvođačima te im ponuditi cjenovno konkurentnije, no i kvalitetnije mineralno gnojivo nego što ga trenutačno mogu nabaviti.
Koje su glavne razlike RWA i KWS grupe za koju ste radili ranije?
Osim podudarnosti u sjemenskom sektoru, RWA i KWS se značajno razlikuju po kompleksnosti poslovnog modela jer je RWA na našem tržištu jedan od vodećih dobavljača i mineralnih gnojiva, sredstava biljne zaštite. Puno šira je paleta i sjemenskih roba, što prate naši vlastiti pogoni za doradu sjemena, a također se radi i otkup gdje zajedno sa sestrinskom tvrtkom URL Agrar AG u RH godišnje otkupimo oko 500.000 t žitarica i uljarica na više od 40 lokacija silosa. Na kraju, i prema samom godišnjem prometu, može se zaključiti da je obim posla mnogo veći i kompleksniji, ali time i uzbudljiviji.
Na koje prepreke najčešće nailazite kod poslovanja u Hrvatskoj? Koliko je država uključena i koliko bi se, prema Vašem mišljenju, trebala više uključiti u rad farmera od kojih otkupljujete urode? Je li ta aktivnost kod nas komplicirana i nedovoljno promovirana i poticana?
Najveće prepreke u poslovanju u RH odnosile bi se na još uvijek prisutnu nelojalnu, odnosno “sivu” konkurenciju. Naime, javna je tajna da se još uvijek dio prometa merkantilnim robama odvija bez računa ili, što se popularno naziva “plaćanjem na blatobranu traktora”, gdje pojedini otkupljivači isplaćuju robu poljoprivrednicima u gotovini te se pritom ne plaća PDV. Takvi otkupljivači su automatski cijenama atraktivniji do 13% u odnosu na tvrtke koje disciplinirano i uredno posluju. Ono što je najtužnije u cijeloj priči jest da su takvi prekršitelji u nekim slučajevima i razotkriveni, ali ih se nedovoljno brzo kazneno procesuira te bez zadrške nastavljaju s istim prekršajnim aktivnostima.
Mogu li farmeri u Hrvatskoj pristojno živjeti od svog rada uz podršku kompanije poput RWA?
Jednostavno pitanje, ali zahtijeva jako složen odgovor, pa ću pokušati sagledati sve regionalne specifičnosti kako bih što pouzdanije predstavio problematiku. Na zapadu RH je usitnjenost posjeda jača te se teško može obiteljske potrebe zadovoljiti financiranjem samo od poljoprivrede, dok se u smjeru istoka prosječni posjed povećava te se, počevši od centralnog dijela kontinentalne Hrvatske, već može naići i na veće proizvođače koji vode profitabilan, odnosno uspješan posao. Nastavno na to, u procjenu treba uzeti plodnost tla po regijama, pa npr. za usporedbu, ista sorta pšenice u nekoj godini kod Nove Gradiške urodi 7 t/ha, dok kod Vukovara prinos bude 9 t/ha. Osim navedenih kriterija, rezultat proizvodnje i zadovoljstvo poljoprivrednih proizvođača uvelike ovisi i o tome koliko su stručni tehnolozi, ali i o klimatskim prilikama itd. Generalno, za ratarsku proizvodnju možemo reći da su prihodi po ha na godišnjoj razini skromniji, dok stočarska i voćarska proizvodnja imaju veći proizvodni i rizik plasmana, ali potencijalno i veći prihod po ha. Sve skupa podložno je i geopolitičkim zbivanjima u okružju, klimatskim promjenama, no zaključno mislim da proizvođači mogu pristojno živjeti ukoliko se oslone na stabilnog, pouzdanog i financijski jakog partnera poput RWA Hrvatska d.o.o.
U kojim ste se sve smjerovima educirali nakon fakulteta?
Malo zbog podrijetla, a malo i zbog neke svoje osobne vizije, oduvijek sam poljoprivredu smatrao jednom od najhumanijih i globalno strateški najvažnijih djelatnosti za čovječanstvo, tako da sam već tijekom obrazovanja na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku započeo sa stjecanjem i međunarodnog stručnog iskustva na drugim fakultetima po Europi (University of Natural Resources and Life Sciences, BOKU, Beč, Austrija; University of Agriculture, Krakow, Poljska; Faculty of Agricultural and Food Sciences and Environmental Management, Debrecen, Mađarska). Nadalje, radom na Poljoprivrednom institutu Osijek te poslijediplomskim studijem Genetika i oplemenjivanje bilja na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, stekao sam određene vještine i znanja da budem koautor novih sorti ječma te da aktivno sudjelujem u razvijanju tržišta za nove sjemenske proizvode u zemljama regije (Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Mađarska…). Prvo prekooceansko stručno iskustvo, zahvaljujući pokroviteljstvu Rockefeller fondacije i Međunarodnog monetarnog fonda, stekao sam radeći u jednoj od najreferentnijih svjetskih institucija CIMMYT, El Batan, Meksiko. Za rada u KWS Sjeme d.o.o. također sam se dalje educirao te završio doktorat znanosti na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti Osijek, a početkom rada u RWA Hrvatska d.o.o., također sam finalizirao studij Executive Master of Business Administration na Cotrugli – poslovnoj školi u Zagrebu.
Tijekom studija počinje se stjecati samostalnost i neki svoj osobni integritet, a po zapošljavanju, uz razbuktavanje ambicioznosti, tu dolazi i odgovornost te naravno disciplina. Ukoliko se nakon studija nastavi s obrazovanjem i usavršavanjem, to čovjeku postane kao rutinski kontinuitet te se jednostavno navikne upoznavati na taj način nove kolege i buduće poslovne partnere, što je, osim stručnog znanja i iskustva, dodatna velika vrijednost. Tomu u prilog, samo kao primjer, naveo bih studij EMBA, gdje sam osim neke šire dimenzije poslovnog razmišljanja, upoznao i više od 250 novih kolega koji su uspješni u poslu, odnosno na vodećim pozicijama raznih tvrtki, ne samo u RH nego i u zemljama regije.
Što pratite od medija, poslovnih i/ili poticajnih osoba?
U slobodno vrijeme iz konteksta poslovnih medija najviše pratim članke koncentrirane na poslovnoj mreži LinkedIn te putem slobodnog pretraživanja tema od interesa na klasičnim pretraživačima (Google i YouTube).
Što je za Vas najvažnije u radnoj okolini, mislim na ljude koje srećete i s kojima boravite i radite više od 8 sati na dan?
U radnoj okolini najvažnije mi je da su ljudi vrijedni, da imamo međusobno povjerenje, timski duh, međusobno razumijevanje i poštene namjere. Također, što nije lako pronaći uvijek u ljudima kad ih birate, odnosno zapošljavate, jesu odgovornost i savjestan pristup poslu, odnosno da rade kao da rade za svoju vlastitu firmu. Srećom, u dosadašnjoj karijeri nisam imao priliku puno puta se susresti s nekim ekstremno negativnim primjerima, no opet bih rekao da ih je bilo dovoljno da brzo “namirišem” kad netko nije prikladan član nekog izvrsnog tima. Pod tim mislim i na neke karakterne osobine koje su bitne jer se odnose na nesebičnost, kolegijalnost, ali i zalaganje i samoinicijativu te ambicioznost u smislu pridonošenja poslu, ali i izgradnji vlastitih kvaliteta sebe kao čovjeka. Naravno da svi radimo da zaradimo, pa stoga smatram da je u timu jako bitno za ljude da se njihov rad i doprinos korektno vrednuju. Također, treba postaviti pravila i kriterije nagrađivanja svakog ostvarenja koje postignu izvan očekivanja jer motiviran tim je tim koji pobjeđuje, ne samo gledajući godišnje rezultate, nego pobjeđuje i u svakodnevnim situacijama koje su često nemjerljive, zahtijevaju puno napora, a jako su važne na putu postizanja dugoročne izvrsnosti u stručnom i poslovnom smislu.
