Kada razmišljamo o vrijednosti koju nam daje vježbanje, skloni smo fokusirati se na tjelesne benefite. Fizička aktivnost snižava krvni tlak, čini naše srce zdravijim, a tijelo atraktivnijim. No, tijekom proteklog desetljeća, znanstvenici su sakupili niz dokaza koji govore o još jednoj razini benefita redovitog vježbanja: ono izravno utječe na način na koji razmišljamo.
Mentalno i fizičko zdravlje izravno su povezani
Studija “Exercise holds immediate benefits for affect and cognition in younger and older adults” (Candice L Hogan, Jutta Mata, Laura L Carstensen, 2013.), ukazuje na to da je naš mentalni kapacitet izravno povezan s ‘režimom’ naše fizičke aktivnosti. U praksi, ti benefiti najviše dolaze do izražaja u poslovnoj sferi života. Redovito vježbanje donosi nam:
- Poboljšanje koncentracije
- Oštriju memoriju
- Brže učenje
- Dugotrajniju mentalnu izdržljivost
- Poboljšanje kreativnosti
- Snižavanje razine stresa.
Osim toga, istraživanja pokazuju kako vježbanje poboljšava naše raspoloženje što također pozitivno utječe na naše performanse na radnome mjestu kao i na suradnju s kolegama i klijentima.
Utjecaj vježbanja na zaposlenike tijekom posla
Posebno je zanimljiva studija “Exercising at work and self-reported work performance” (J.C. Coulson, Jim McKenna i M. Field) koju je proveo Leeds Metropolitan University. U studiji su analizirali utjecaj vježbanja na uredske službenike tijekom radnoga vremena, otkrivši da takva praksa pozitivno utječe na performanse zaposlenika. No, koliki su zapravo ti benefiti?
U studiju je bilo uključeno preko 200 zaposlenika različitih tvrtki koji su svakodnevno bilježili podatke o svojim performansama. Istraživači su potom analizirali fluktuaciju učinka svakog pojedinog zaposlenika, uspoređujući njihov output s obzirom na to jesu li vježbali toga dana ili ne.
Evo do čega su došli: u dane kada su zaposlenici vježbali u teretani, njihovo iskustvo radnoga dana bilo je drugačije. Izvijestili su kako učinkovitije upravljaju svojim vremenom, produktivniji su i bolje surađuju s kolegama. I jednako tako važno: na kraju dana odlazili su kući zadovoljniji.
No, što nas zapravo sprječava da češće vježbamo? Mnogi od nas imaju jednostavno objašnjenje: nemamo vremena. Budimo pošteni: to je sasvim korektno objašnjenje. Postoje tjedni kada nas naprosto preplavi količina posla, a rokovi koje treba ispuniti su izvan naše kontrole.
Ali isto tako trebamo jasno reći: ono što doista mislimo kada kažemo da nemamo vremena, jest da vježbanje ne smatramo prioritetom s obzirom na vrijeme koje nam je na raspolaganju. Mnogi ljudi jednostavno i dalje vježbanje percipiraju kao luksuz, osobni užitak koji ih odvlači od posla ili pak kao aktivnost kojom bi se željeli baviti kada bi imali više vremena.
I upravo su zbog toga ovakva istraživanja, koja razotkrivaju benefite vježbanja, toliko važna. Njihova relevantnost pomaže nam da redefiniramo svoje prioritete i počnemo na vježbanje gledati kao na sastavni dio našega posla.
No, što istraživači govore o tome kako da zapravo uspješno učinimo vježbanje dijelom svoje dnevne rutine? Evo nekoliko njihovih prijedloga.
Identificirajte fizičku aktivnost koju uistinu volite
Postoji mnogo načina da budete fizički aktivni – ne morate se prisiljavati trčati na pokretnoj traci, ukoliko vam je to dosadno. Daleko je veća vjerojatnost da ćete se redovito pridržavati rutine vježbanja, ukoliko zaista iskreno uživate u toj aktivnosti.
Istraživanje provedeno prije nekoliko godina “Is it fun or exercise? The framing of physical activity biases subsequent snacking” (Carolina O. C. Werle, Brian Wansink i Collin R. Payne), ukazuje na to da naši osjećaji tijekom vježbanja mogu utjecati na stupanj benefita vježbanja. Rezultati ove studije govore kako smo manje skloniti konzumirati nezdravu hranu nakon vježbanja koje doživljavamo kao zabavu. No, kada se ta ista tjelesna aktivnost percipira kao dužnost, mnogo nam je teže reći “ne” nezdravoj hrani – vjerojatno zato što smo tijekom vježbanja ‘iskoristili’ svu svoju snagu volje.
Investirajte u poboljšanje svojih performansi
Umjesto da se zadovoljite time da samo ‘odradite’ neku vježbu, fokusirajte se na usavršavanje u toj aktivnosti. Pokazalo se da se želja za dosizanjem nove razine kompetencije u nekom području konzistentno širi i na druge sfere našeg života. Dakle, nabavite adekvatnu opremu, pronađite trenera i budite aktivni na treninzima. Dodatne investicije povećat će razinu vaše posvećenosti, dok će pomaci u izvedbi pomoći u održavanju vašeg interesa.
Postanite dio grupe, a ne kolektiva
Jedna od preporuka koju posjetitelji teretana često dobivaju je da vježbaju u društvu. To je dobar savjet. Na taj način nam vježbanje postaje zabavnije te tako raste i vjerojatnost da ćemo u njemu ustrajati.
No, istraživanja govore da nisu svi oblici grupne aktivnosti jednako učinkoviti u održavanju našeg interesa. Veća je vjerojatnost da ćemo se uspješnije pridržavati režima vježbanja, ukoliko drugi ljudi ovise o našem sudjelovanju.
Uzmite kao primjer satove joge ili pilatesa. Iako vježbate u prisutnosti drugih ljudi, sve zadatke obavljate individualno. Ovdje istraživači skupinu vježbača definiraju kao ‘kolektiv’. Po njihovome mišljenju, istinske ‘grupe’ formiraju se tek u timskim sportovima. U takvim grupama, uloženi napor svakoga sudionika utječe na uspjeh tima, a izostanak bilo kojeg člana itekako se osjeća.
Ukoliko volite malo prijateljskog natjecanja, razmislite o odbojci, nogometu ili, pak, teniskim parovima – možda tu leži tajna redovitosti vaše fizičke aktivnosti.
Bez obzira na to kako ćete uključiti vježbanje u svoju rutinu, krenite od ideje da je ono sastavni dio vašega posla jer ćete tako mnogo lakše odvojiti vrijeme. Sjetite se da na taj način ne zapostavljate posao. Upravo suprotno: osiguravate da sati, koje ulažete u vježbanje, stvaraju novu vrijednost.
Izvornu objavu pročitajte ovdje.
