U Opatiji je održana 10. međunarodna znanstveno-stručna konferencija PILC (PAR International Leadership Conference) pod nazivom LIDERSTVO NAKON COVID-a 19.
Organizator je Visoka poslovna škola PAR, dok je partner ovogodišnje konferencije bila Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).
Jubilarna PILC konferencija obilježena je pozitivnim i inspirativnim temama. Imajući u vidu sva proživljena iskustva u proteklih godinu dana, na PILC konferenciji razgovaralo se o primjerima iz gospodarstva koji su unatoč izazovima uspješno svladali nesavladive prepreke te stvorili prilike za daljnje još uspješnije projekte i korake u poslovanju.
U ugodnoj atmosferi i s kvalitetnom raspravom, sudionici PILC konferencije dali su odgovore na neka od pitanja: Je li liderstvo stavljeno pred izazov? Kako su se lideri snašli u pandemiji? Mijenja li se uloga lidera u doba korone? Jesu li se ove prepreke zapravo pokazale kao prilike za daljnji napredak? Što donosi vrijeme nakon Covida i jesmo li spremni?
Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI d.d. opisao je na koji su se način suočili s krizom izazvanom virusom Covid-19. S obzirom na to da je kriza započela u ožujku 2020, Pavić je istaknuo kako su za prošlogodišnju sezonu imali dovoljno vremena za pripremu te su sedmi i osmi mjesec postigli obećavajuće rezultate. Pavić je također istaknuo kako se krizi treba prilagoditi i nakon nje krenuti u nove pobjede.
Marina Pulišić, članica Upravnog odbora JGL-a obznanila je kako ove godine JGL slavi 30. obljetnicu te da im je prošla godina, usprkos krizi, bila najuspješnija dosad s ostvarenih milijardu kuna prihoda i s više od 1000 zaposlenih osoba. Pulišić je također naglasila kako je JGL tvrtka izrazito međunarodnog karaktera, koja više od 80% proizvoda izvozi na strano tržište.
Petar Šimić, predsjednik uprave PRIMACOSPED opisao je dva stadija Covid krize i način na koji je ona utjecala na poslovanje PRIMACOSPED-a. Prvi stadij obilježen je krizom u Kini koja je uvelike utjecala na transport morskim putem. Drugi stadij krize, kako naglašava Šimić, odvijao se i u Europi te je imao poguban utjecaj na sve mogućnosti transporta. Šimić je posebice istaknuo pozitivnu stranu krize, a to je da nas ona sve tjera na to da postanemo kreativni.
Manuela Šola, direktorica Komunikacijskog laboratorija, predsjednica NO HUP-a, objasnila je kako je prethodna godina bila izrazito zahtjevna za sva područja, a posebice za sektor event managementa. Šola je usporedila ovu krizu s onom iz 2007/2008. godine te naglasila njezinu posebnost. Naime, ova je kriza, kako ističe Šola, povećala i ojačala internu i kriznu komunikaciju za razliku od one prethodne kada su se kompanije masovno zatvarale i slabile u komunikaciji.
Ognjen Bagatin, suvlasnik Poliklinike Bagatin i medijske platforme Poduzetnik, usporedio je odnos privatnog i javnozdravstvenog sektora tijekom prethodne godine te naglasio kako je privatno zdravstvo ostvarilo pozitivan rast zbog zatvaranja javnog sektora koje je bilo preopterećeno krizom izazvanom Covidom-19. Bagatin je također s oduševljenjem istaknuo kako je općenito u Hrvatskoj poraslo povjerenje u privatni zdravstveni sektor i nada se kako će tako i ostati.
Ivan Ante Nikolić, dopredsjednik HUP-ICT-a, direktor konferencije Digitalna (R)evolucija i član Uprave Blinka, pripada jednom od onih sektora na koji je Covid kriza imala pozitivan utjecaj iz razloga što je potaknula digitalnu transformaciju.
Gordana Nikolić, dekanica PAR-a, koja je ujedno i predsjednica HUP Udruge poslodavaca u obrazovanju, na razgovoru jedan na jedan ugostila je Hrvoja Balena, dopredsjednika HUP-ICT-a i člana Uprave Algebre. Razgovarali su o fazama Nacionalnog programa za oporavak te je Balen posebice naglasio njegove najvažnije aspekte: važnost i razvoj inovacije, modernizaciju proizvodnje te digitalnu transformaciju.
“HUP je uvijek bio konstruktivan u prijedlozima poboljšanja NPOO koji, u kombinaciji s VFO i drugim instrumentima, zaista čini priliku generacije za našu zemlju. Republika Hrvatska se suočava s problemom demografije i ako želimo osigurati oporavak i odgovoriti na izazove odlaska mladih i porasta broja umirovljenika, uz sve reforme koje navodimo, moramo u kratkom roku stvoriti 60.000 – 100.000 kvalitetnih i održivih radnih mjesta u privatnom sektoru za što je potrebno osigurati između 10 milijardi eura investicija iz nacionalnog plana oporavka, višegodišnjeg financijskog razdoblja i privatnih izvora do 2027. godine. U sljedećih par mjeseci očekujemo da će još uvijek biti prostora za korekcije NPOO-a te omogućavanje uključenja privatnog sektora u pojedine investicijske programe. Prepoznajemo napore Vlade koja je s Europskom komisijom ispregovarala povoljnije uvjete i kartu regionalnih potpora, čime se otvorio prostor za poticanje privatnih investicija i održivo zapošljavanje, a moramo pohvaliti i novu dinamiku komunikacije s ministarstvima gospodarstva, rada, turizma i regionalnog razvoja.” // Hrvoje Balen
Kako je na kraju PILC-a naglasio g. Nenad Seifert, direktor Regionalnog ureda u Rijeci Hrvatske udruge poslodavaca, zaključak je da se zajedničkim snagama treba ustrajati na tome da poduzetništvo uđe u javne teme, što je ujedno i cilj PILC konferencije, koja već cijelo desetljeće stvara poveznicu između visokog obrazovanja i gospodarstva.
