Nitko ne može negirati ogromne benefite digitalne komunikacije. Međutim, mogućnost komuniciranja s ljudima, a da ih zapravo ne vidite i ne čujete, ima i svoje nedostatke.
Možda nismo toga uvijek svjesni, ali govor tijela čini oko 55% komunikacije. Od izraza lica, poput uzdignutih obrva, pa do položaja vaših nogu dok vodite dijalog, sve to može biti znak koji ukazuje drugoj osobi kako se osjećamo u danom trenutku.
Još 38% komunikacije izražava se tonom našega glasa, a samo 7% riječima. To znači da digitalnoj komunikaciji, iako je brza i praktična, nedostaje 93% socijalnih znakova koji se prenose u face-to-face komunikaciji.
Digitalna neverbalna komunikacija
Iako se digitalna komunikacija uglavnom sastoji u zapisivanju riječi, još uvijek postoje neke neverbalne komponente koje dodaju kontekst i obznanjuju socijalne znakove. Razmotrimo koji su to znakovi i kako ih možemo koristiti za učinkovitiju komunikaciju u digitalnom svijetu.
Emotikoni
Nastali ranih 1980-ih, emotikoni su dodali novu dimenziju digitalnoj komunikaciji. Od jednostavnih osmijeha i tužnih lica do namrštenih lica, podizanja obrva, nasmijani ili plačljivi emotikoni pokrivaju širok raspon ljudskih emocija, vrlo dobro zamjenjujući ljudske izraze lica.
Baš kao i u face-to-face situacijama, ekspresivniji ljudi koriste emotikone češće nego manje ekspresivni. Također, žene koriste emotikone više od muškaraca, a zanimljivo je da značaj emotikona ovisi i o kulturi. Ako za većinu Amerikanaca i Europljana ovaj 🙂 označava osmijeh na licu, za Japance to bi bio ovaj: ^_^.
Emotikoni su toliko vrijedan oblik neverbalne komunikacije da su različiti timovi neuroznanstvenika proučavali njihov utjecaj na ljudski mozak. Sve studije došle su do gotovo istog zaključka: emotikoni pokreću snažnu aktivnost u području mozga koji je povezan s procesuiranjem emocija, ali neće pokrenuti odgovor u području mozga povezanim s prepoznavanjem ljudskih lica. Drugim riječima, ljudi su sposobni čitati emocije koje prenose emotikoni, iako su svjesni činjenice da ne predstavljaju prava ljudska lica.
Najsnažnije prepoznavanje važnosti emotikona bila je odluka Facebooka da svojoj opciji Like doda nekoliko različitih izraza. Umjesto jednostavnih i izravnih opcija Like i Dislike, iz raspona emocija možemo odabrati onu koja je najbliža osjećaju koji sadržaj u nama pobuđuje. Sreća, iznenađenje, tuga ili ljutnja predstavljaju ljudske emocije izražene u ikonama, a koja omogućava drugim ljudima da prepoznaju naše osjećaje.
Parajezik
Parajezik je neleksička komponenta govorne komunikacije. Uključuje intonaciju, frekvenciju i brzinu glasa, geste, zvukove oklijevanja i drugo. Iako se čini da sve ovo nedostaje pisanoj komunikaciji, stvari nisu baš takve.
Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Wisconsinu analizirao je podatke s Twittera, Facebooka i Instagrama kako bi promatrali implikacije tekstualnog parajezika u marketinškim komunikacijama. Ustanovili su da komunikacija na društvenim mrežama zapravo obiluje parajezikom.
Ljudi u velikoj mjeri pretvaraju mnoge dijelove parajezika u pisani oblik, bilo da su oni slušni, taktilni ili vizualni. Korištenje ortografskih znakova, velikih slova, navodnika ili pretvaranje zvukova u tekst predstavljaju alate parajezika.
Dakle, sljedeći put kad naglašavate nešto ZAISTA značajno upotrebljavajući velika slova, kad pišete hmm… jer niste sigurni što odgovoriti ili poručujete drugima ROFL, znajte da koristite parajezik.
GIF-ovi
Svaka osoba s Facebook računom najvjerojatnije je bila uključena u barem jedan GIF dijalog. Znate kako to funkcionira – vaš prijatelj doda GIF, koristite pojam za pretraživanje i odaberete animiranu sliku koja je najbliža vašim osjećajima i tako odgovarate jedan drugomu, sve dok jedan od vas ne odustane.
GIF-ovi (koji se nazivaju i ʹGIF-ovi reakcijeʹ ili ʹanimirani gifoviʹ) toliko su popularni da ih oko dvije trećine korisnika društvenih mreža poznaje ili ih koriste svakodnevno. Čak i online publikacije koriste GIF-ove u svojim člancima, posebno ako tema ima snažnu vizualnu komponentu – poput filmova ili sporta.
Korištenje GIF-ova u digitalnoj komunikaciji, u osnovi, u potpunosti zamjenjuje upotrebu riječi. Ne treba vam cijela rečenica za izražavanje misli ili osjećaja kad jednostavan GIF može obaviti posao umjesto vas na još smješniji način. Iz tog razloga, GIF-ovi zaslužuju svoje mjesto među alatima digitalne neverbalne komunikacije.
Neverbalna komunikacija na poslu
Dok je uključena u neobvezno čavrljanje s prijateljima, većina ljudi će koristiti parajezik, emotikone i GIF-ove, no u formalnoj komunikaciji to bi moglo biti neprimjereno. Nećete odgovoriti na e-mail svog šefa upotrebom GIF-a ili emotikona s palcom gore. Kada dobijete tekst lidera tima u koji je potrebno unijeti neke promjene koje vam se baš ne sviđaju, vjerojatno nećete odgovoriti s 😛.
To ne znači da je u digitalnoj konverzaciji u poslovnom svijetu neverbalna komunikacija potpuno izgubljena. Kako sve više tvrtki osmišljava nova rješenja vezana uz komunikaciju u timovima, dijalog postaje otvoreniji i prijateljskiji. Na primjer, Hubgets vam omogućuje da kreirate teme koje se mogu smatrati ozbiljnim i profesionalnim te teme namijenjene ležernoj konverzaciji u timu.
Ovo drugo je savršena prilika da dobro iskoristite ove neverbalne komunikacijske vještine.
Ovo je tek početak
Kao što vidimo, neverbalna komunikacija se prilagođava tehnološkoj evoluciji. U današnje vrijeme u stanju smo pretvoriti većinu usmene komunikacije u pisanu. Iako to nije potpuno isto, ljudi na taj način mogu razumjeti neverbalne znakove i emocije te misli i osjećaje koje drugi izražavaju, bez potrebe za opisivanjem. Stoga neverbalna komunikacija nije izgubljena u digitalnom svijetu, ona se jednostavno prilagodila i s njime se razvija.
Izvor: Hubgets