Stoljećima su veliki mislioci koristili šetnju kao način da potaknu svoju kreativnost i/ili ju održavaju na visokoj razini. Evo što današnja znanost kaže o toj praksi.
Veza između šetnje i kreativnosti
U okviru svoje studije Give Your Ideas Some Legs: The Positive Effect of Walking on Creative Thinking, psihologinja Marily Oppezzo i njezine kolege sa Sveučilišta Stanford, analizirali su rezultate testova za procjenu kreativnosti koje su ispitanici rješavali u različitim okolnostima.
U jednom od tih testova (Alternate-Uses Test) sudionici su, primjerice, imali četiri minute da osmisle što više različitih načina korištenja određenoga predmeta (npr. obična cigla može nam pridržavati vrata, može postati stepenica, možemo je koristiti kao jeftinu bučicu za vježbanje ili pak njome razbiti prozor). U drugom testu (Remote Associates Test), primjerice, ispitanici su trebali pronaći riječ koja povezuje tri zadane riječi.
Faktor koji se mijenjao tijekom studije bile su okolnosti u kojima su ispitanici rješavali testove. Neki sudionici sjedili su na stolcu. Drugi su stajali. Neki su šetali i rješavali zadatke – neki na otvorenom, neki u zatvorenom prostoru. Dio ispitanika bio je vožen u invalidskim kolicima (u unutarnjem ili u vanjskom prostoru) jer je postojala mogućnost da kreativnost primarno potiče promjena okružja, a ne hodanje.
Razmišljanje tijekom šetnje
Ukratko, rezultati istraživanja govore da je svaka od ovih promjena potaknula kreativnost ispitanika. No, ipak se pokazalo da je pozitivan efekt hodanja bio daleko najveći.
Mnogi veliki mislioci bili su redoviti šetači. Charles Dickens izjavio je kako je svakodnevno hodao oko 30 milja dok je razmišljao o svom pisanju. Charles Darwin, Aldous Huxley, Winston Churchill – niz velikih mislilaca govorili su i pisali o pozitivnim učincima hodanja na njihov rad.
Friedrich Nietzsche jednom je napisao: “Sve uistinu velike ideje nastale su tijekom šetnje.” U istom je duhu nekada djelovala i peripatetička škola – jedna od najutjecajnijih filozofskih škola u Staroj Grčkoj koja se temeljila na Aristotelovom učenju. Njezino ime u doslovnom prijevodu znači ‘škola u hodu’.
Rezultati dosadašnjih istraživanja pružaju mnogo razloga da vjerujemo svim ovim velikim misliocima. Stoga, ukoliko želite biti kreativniji – ‘izvedite’ svoje tijelo i um u šetnju.
Zabilježite ideje
U šetnju, sa sobom uvijek ponesite notes i olovku. Iako imate osjećaj da je vaša kreativnost potpuno blokirana i da vam to neće biti potrebno – mogli biste se ugodno iznenaditi. Vaša osjetila bit će stimulirana širokim rasponom različitih inputa pa će se i vaš mozak aktivirati na drugačiji način.
Kada se pojavi neki uvid, nećete uvijek biti sigurni u to koliko je on zaista vrijedan. No, zapišete li tijekom šetnje nekoliko svojih najvažnijih ideja, povećavate šanse da ćete ih zapamtiti i, u konačnici, kasnije iskoristiti.
Izvor: Thegreatcoursesdaily.com
