Više od 71 posto zaposlenih u Hrvatskoj doživjelo je spolno uznemiravanje na radnome mjestu. Uznemiravanju su izloženije žene. Spolno su uznemiravanje na poslu doživjele tri četvrtine žena i polovina muškaraca.
Među njima svaka je treća osoba doživjela spolno uznemiravanje na radnome mjestu od više osoba. Čak 61 posto spolno uznemiravanih osoba to je doživjelo od svojih nadređenih.
Na poslu želim da me se doživljava profesionalno!
Otkriva to istraživanje neovisne stručnjakinje za suzbijanje nasilja protiv žena Dunje Bonacci Skenderović, koje je rađeno na uzorku od 448 ljudi, a čiji je izvještaj uobličen u e-knjigu: “Na poslu želim da me se doživljava profesionalno!”.
Najčešći oblici spolnog uznemiravanja u čak 90 posto slučajeva su neželjene seksualne primjedbe te sugestivni i uvredljivi komentari i/ili šale usmjerene prema osobi ili izrečene u njezinoj prisutnosti. Zatim slijedi požudno i neprimjereno izravno gledanje u dijelove tijela (64 posto slučajeva). Neželjene dodire, grljenje i ljubljenje doživjelo je 53 posto ispitanika, a neželjene pozive seksualne prirode 40 posto ispitanika. Dva ili više oblika spolnog uznemiravanja i nasilja doživjelo je više od 82 posto ispitanika, kazala je Dunja Bonacci Skenderović.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić potvrdila je da se novi podaci poklapaju s do sada dostupnima o spolnom uznemiravanju.
Gotovo se svakodnevno susrećem sa slučajevima spolnog uznemiravanja, posebice otkad je krenula inicijativa #Nisamtražila. Prije inicijative, broj pritužbi na godišnjoj razini je rastao. Godine 2016. bilo je dvadesetak pritužbi, a samo u prva četiri mjeseca ove godine primili smo već više od 60 pritužbi, rekla je pravobraniteljica Ljubičić.
Dramska umjetnica Lada Bonacci pročitala je nekoliko stvarnih priča žena koje su otkrile da spolno uznemiravanje na radnome mjestu žene prati tijekom cijele karijere – od studentskih poslova do menadžerskih funkcija.
Trend povećanog razotkrivanja osoba koje stoje iza spolnog uznemiravanja komentirala je izvršna direktorica Centra za ženske studije Dorotea Šušak: “Globalne pojavnosti i rukavci #Metoo pokreta, baš kao i lokalizirana verzija navedenih aktivizama pod nazivom #Nisamtražila, učinili su neobično važne i kardinalne korake za vidljivost žrtava i njihovih iskustava, ali i za detekciju dugogodišnjih zlostavljača.”
Zašto žrtve spolnog uznemiravanja šute?
O spolnom uznemiravanju na radnome mjestu većina žrtava šuti. Čak 83 posto ispitanika koji su bili spolno uznemiravani, to nikom u tvrtki nisu prijavili. Većina njih kazala je kako to nisu učinili jer smatraju da poslodavac ništa neće poduzeti.
Istraživanje koje je Dunja Bonacci Skenderović provela u sklopu Fride, projekta protiv spolnog uznemiravanja na radnome mjestu, za cilj je, među ostalim, imalo utvrditi imaju li poslodavci učinkovit sustav prevencije i suzbijanja spolnog uznemiravanja na radnome mjestu.
Autorica na kraju svima preporučuje poštovanje zakonske obveze zaštite dostojanstva radnika kroz interne akte tvrtke, uvođenje povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika, edukacije njega i zaposlenika o spolnom uznemiravanju na radnome mjestu te sastavljanje internih obrazaca za prijavu spolnog uznemiravanja na radnome mjestu.
