Potresi koji su pogodili Hrvatsku i koji još uvijek traju, osobito na prostoru Sisačko-moslavačke županije, toliko su snažni da su ih osjetili i stanovnici susjednih zemalja. Potresi spadaju u red visokostresnih životnih događaja, a osim materijalne štete i realne životne opasnosti, kod mnogih ljudi uzrokuju i određene psihičke tegobe.
Naime, mnogi ljudi se žale da su već od onog prvog potresa u Zagrebu, od 22. 3. 2020., svakodnevno izloženi fenomenu tzv. fantomskih potresa zbog kojih svako malo imaju prividan dojam stvarnog potresa.
Što uzrokuje tzv. fantomske potrese?
Podrhtavanje tla, među ostalim, uzrokuje stres visokog intenziteta zbog čega se stalno nalazimo u stanju pripravnosti. Vođeni strahom od naknadnog podrhtavanja, u stanju pripravnosti reagiramo na podražaje koje prije stresnog događaja nismo niti primjećivali. Očekujući naknadne potrese, nalazimo se stalno u napetom stanju preživljavanja te zbog toga možemo imati osjećaj da tlo podrhtava čak i kada to nije tako.
Konkretnije, sustav ravnoteže održava nas uspravnima, analizirajući pritom slušne, vizualne i fizičke podatke koje prima iz okoline koristeći ih kako bi predvidio koji je put prema naprijed. Kada bismo npr. napravili neki nepredvidiv pokret, recimo kada bismo promašili jednu stepenicu na silasku, naš bi se sustav brzo prilagodio jer prima informacije o stvarnom svijetu oko nas. Nažalost, suočavanje s potresom privremeno može uzdrmati pretpostavke našeg sustava ravnoteže pa taj pogrešan korak može izazvati mini-potres koji ćemo doživjeti samo mi u našem umu. Takvo iskustvo zamišljenog podrhtavanja naziva se fantomski potres i može trajati od jednog sata do nekoliko mjeseci.
Fantomski potresi uzrokuju jednaku potrebu za zaštitom i bude u nama neugodne emocije kao i stvarni potresi. Potaknuti neugodnim emocijama, mnogi panično otvaraju aplikacije poput LastQuake ili Earthquake kako bi se uvjerili imaju li pravo. Ako otvaranje prethodno navedenih aplikacija u vama budi osjećaj nelagode, najbolje je isključiti obavijesti same aplikacije u postavkama ili ih u potpunosti izbrisati kako bismo što lakše zaboravili na stresne trenutke i potaknuli svoj mentalni sklop na pozitivnu stranu.
Predsjednica Hrvatske psihološke komore, Andreja Bogdan, u razgovoru za Jutarnji list istaknula je kako je u takvim situacijama potrebno zaokupiti misli nečim drugim, osigurati si dovoljno sna i pronaći aktivnosti uz koje ste se inače mogli uspješno opustiti. Ukoliko vam to ne pomaže, pomoć možete potražiti telefonskim pozivom Hrvatskoj psihološkoj komori jer čovjek je u ovakvim situacijama najbolje može osloniti na drugog čovjeka.
Unicef nudi još nekoliko savjeta kako se lakše nositi sa strahom nakon potresa. Vrijedi upamtiti: pozitivan mindset najbolji je put do zdravog mindseta!
