U KONČARU su se tijekom godina osigurala domenska znanja ključna za razvoj stručnih sustava, što nam omogućuje posebno pozicioniranje na tržištu industrijskog softvera, navodi dr. sc. Stjepan Sučić, član Uprave društva KONČAR – Digital, Zagreb
KONČAR ima dugu povijest razvoja industrijskog softvera. Možete li opisati o čemu je riječ i kakav se softver razvijao u KONČARU?
KONČAR je na tržištu složenih elektroenergetskih sustava poput hidroelektrana ili trafostanica prepoznat desetljećima kao pouzdan partner, a svaki od tih projekata uključuje niz različitih rješenja i proizvoda, ali i industrijski softver koji je ključan za pouzdan rad postrojenja.
Razvoj industrijskog softvera u KONČARU započinje krajem 70-ih godina prošlog stoljeća, kad je razvijena prva inačica KONČAREVOG SCADA (engl. Supervisory Control and Data Acquisiton) sustava. Prvi takav sustav razvijen u KONČARU – PROZA D/R temeljio se na 16-bitnim PDP-11 računalima koje danas možemo vidjeti samo u tehničkim muzejima. O kvaliteti izvedbe tadašnjeg hardvera i softvera u prilog govori činjenica kako je posljednji takav uređaj prestao s radom prije tek nekoliko godina, nakon više od 30 godina aktivnog korištenja u vođenju prijenosne elektroenergetske mreže Hrvatske. Kratica PROZA označavala je PROgram Za Automatizaciju i danas je brend koji koristimo za naše SCADA proizvode temeljene na suvremenim tehnologijama.
Zbog potreba za digitalnim rješenjima koja se koriste u vođenju sustava kritične i urbane infrastrukture, poput elektroenergetskog, plinskog, vodoprivrednog ili sustava naprednih gradova (engl. Smart City), u KONČARU su se tijekom godina osigurala domenska znanja ključna za razvoj stručnih sustava, što nam omogućuje posebno pozicioniranje na tržištu industrijskog softvera.
Nadzor Sunčane elektrane Vis PROZANET SCADA KONČAR
Digitalna transformacija je pojam koji vežemo uz promjene načina rada u različitim industrijskim domenama. Kako se to odražava na elektroenergetski sektor i kako to utječe na digitalna rješenja koja se razvijaju u KONČARU?
Utjecaj klimatskih promjena, povećanje ukupne potrošnje energije i potreba za zelenijom energijom imali su velik utjecaj na rad elektroenergetskog sustava. Uključivanje obnovljivih izvora električne energije, poput solarnih panela i vjetroelektrana te električna vozila i punionice, bitno su promijenili načine na koje danas upravljamo elektroenergetskom mrežom.
Uobičajeno, tok električne energije imao je isključivo smjer od velikih izvora poput hidroelektrana prema potrošačima na distribucijskoj mreži. Danas imamo situaciju da sami potrošači koji imaju solarne panele na krovovima ujedno postaju i mali proizvođači energije (engl. prosumers) te uvjetuju nove modele upravljanja. Primjena takvih modela su mikromreže kad nekolicina potrošača s lokalnom proizvodnjom zadovoljava vlastite potrebe za energijom i mogu biti odvojeni od ostatka mreže ili virtualne elektrane gdje se aktivno upravlja s distribuiranom proizvodnjom i potrošnjom. Navedeno uvjetuje znatne prilagodbe elektroenergetskog sustava i razvoj novih digitalnih rješenja kako bi ostvarili neprekidnost isporuke i kvalitetu električne energije. Tehnološki iskoraci koji su omogućili povezivanje gotovo bilo kojeg uređaja na internet (engl. Internet of Things – IoT) u fokus su stavili kompetencije i pristupe razvoju industrijskog softvera koje njegujemo u KONČARU. Danas je trend izgradnja vlastitih industrijskih IoT platformi. To uključuje aktivno sudjelovanje u razvoju rješenja otvornog koda (engl. open source), okupljanje zajednica developera na GitHubu i rast startup scene koja stvara nova IoT rješenja.
Nedavno je osnovana tvrtka KONČAR – Digital. Koji je razlog njezina osnivanja?
Ove godine Uprava KONČARA d.d. donijela je novu Integralnu strategiju Grupe KONČAR 2020+, koja se temelji na divizijskom ustroju koncerna KONČAR. Divizija Digital uključuje KONČAREVA društva koja znatan dio poslovanja temelje na primjeni digitalnih rješenja u svojim projektima. KONČAR – Digital je vodeće društvo divizije Digital i osnovano je s ciljem da bude centar izvrsnosti za digitalna rješenja i proizvode namijenjene domaćem i izvoznim tržištima. KONČAR – Digital danas okuplja stručnjake koncerna KONČAR iz područja industrijskog softvera namijenjenog vođenju sustava kritične i urbane infrastrukture. Prilagodljiva organizacija KONČAR – Digitala omogućit će nam pouzdan pristup kupcima i razvoju novih vlastitih digitalnih rješenja.
Perjanica KONČAREVIH softverskih proizvoda je SCADA sustav PROZA NET, s više od 700 implementacija u regiji i svijetu. Između ostalog, njime upravljamo najvećom 400 kV trafostanicom u Hrvatskoj – TS Ernestinovo, vjetroelektranom Pometeno brdo (20 MW), sunčanom elektranom na otoku Visu (3,5 MW) i svakodnevno osiguravamo optimalnu proizvodnju svih hrvatskih hidroelektrana. PROZA NET je poznata i kao prvi SCADA sustav na svijetu certificiran prema normi IEC 62443, koja usmjerava kibernetički siguran rad sustava za industrijsku automatizaciju. Certifikacija je ostvarena u suradnji s akreditacijskom kućom TüV-Nord. Prvi u svijetu zabilježili smo iskorak u kibernetičkoj sigurnosti sustava za upravljanje kritičnom infrastrukturom. Naš istaknut proizvod je i sustav MARS za digitalizaciju naprednih gradova. MARS je jedinstvena platforma za prikupljanje i analizu podataka s naprednih brojila (struja, voda, plin) i drugih izvora. MARS također omogućuje upravljanje javnom rasvjetom i parkiralištima. Na platformi MARS razvijamo i rješenja za podršku poslovanja energetskih zadruga.
Nadzor Vjetroelektrane Pometeno brdo PROZANET SCADA KONČAR
Možete li opisati vaš profesionalni put do vaše današnje uloge i odgovornosti u KONČAR Digitalu?
Za KONČAR sam profesionalno vezan još od studijskih dana – od treće godine studija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva kao KONČAREV stipendist.
Od samog početka rada vezan sam uz softver i otvorene standarde. Moj prvi važniji projekt bio je izgradnja KONČAREVOG rješenja u skladu s normom IEC 61850. Na tome sam radio nekoliko godina, pa i obranio doktorsku disertaciju. I danas je KONČAR jedna od rijetkih tvrtki koja ima cjelokupni vlastiti tehnološki okvir u skladu s navedenom normom, danas de facto svojevrsnim standardom u automatizaciji elektroenergetskog sustava. Tijekom tih godina tim ljudi s kojim sam radio polako je rastao i od tima koji može izgraditi komponentu, nastali su timovi koji grade i podržavaju cjelovite proizvode i rješenja.
Do današnje uloge člana Uprave u KONČAR – Digitalu profilirao sam se korak po korak – preuzimanjem organizacijskih odgovornosti. Čvrsto vjerujem kako je moja glavna zadaća graditi timove motiviranih inženjera s visokom razinom tehničke kompetencije i kreativnosti. Kvalitetni ljudi s podrškom, prostorom za kreativnost i mogućnošću eksperimentiranja stvarat će nove inovacije. Zadaća KONČAR – Digitala je inovacije usmjeriti u razvoj uspješnih digitalnih rješenja za tržišta cijelog svijeta.
Dr. sc. Stjepan Sučić
Kako dolazite do inovativnih digitalnih rješenja za tehnološke izazove s kojima se susrećete?
Uspješnost razvoja naših digitalnih rješenja zasniva se na temeljitom poznavanju tehnoloških izazova naših kupaca i njihovom povjerenju koje smo godinama sustavno gradili. S kupcem kokreiramo prijedlog rješenja koje primjenjujemo u simulacijskim i laboratorijskim uvjetima. Uspješno testirani sustavi postaju temelj za široku primjenu rješenja (engl. roll out). U razvoju pratimo tehnološke trendove. Trenutačne verzije PROZA NET i MARS sustava zasnivaju se na .NET tehnologiji, dok se nova generacija PROZA proizvoda temelji na Pythonu i JavaScriptu, što uvelike olakšava ubrzan razvoj. Koristimo i suvremene tehnike organizacije rada, a naša načela razvoja softvera usmjerena su na visoku raspoloživost i dugotrajnu pouzdanost rješenja.
Velik broj novih rješenja nastaje sudjelovanjem na istraživačkim projektima, gdje smo tehnološki partner. Trenutačno sudjelujemo na 11 EU sufinanciranih projekata iz programa Obzor 2020. Danas smo u Hrvatskoj vodeći partner za razvoj industrijskog softvera. Suradnjom na istraživačkim projektima sustavno inoviramo i gradimo portfelj naših softverskih proizvoda. Rezultati naših projekata temelj su za nove industrijske norme, aktivno sudjelujemo u standardizacijskim aktivnostima te tako usmjeravamo industrijske trendove. Posebno bih istaknuo novu verziju norme IEC 61850, gdje smo odredili kako povezivati obnovljive izvore električne energije u SCADA sustave i normu IEC 62746 (OpenADR) koja određuje kako aktivno upravljati potrošačima električne energije.
Koji biste projekt izdvojili kao najbolji primjer stvaranja digitalnih rješenja koja razvija KONČAR – Digital? Iako sudjelujemo na velikom broju istraživačkih projekta u kojima razvijamo vlastite softverske proizvode, posebno bih istaknuo projekt H2020 SYNERGY, u sklopu kojeg pomažemo razvoju održivih poslovnih modela temeljenih na podacima. Ključni partner na projektu je komunalno poduzeće Ponikve Eko otok Krk. Tu s istraživačkim partnerima razvijamo platformu za analizu velikih skupina podataka (engl. big data analytics) iz naprednih brojila (engl. smart meters), solarnih panela, cestovnih rasvjetnih tijela i slično, s ciljem stvaranja novih poslovnih modela zasnovanih na podacima. Izravan rezultat ovog projekta je proširenje norme CIM (Common Information Model) za velike skupine energetskih podataka te nadogradnja PROZA NET i MARS sustava koji omogućuju virtualne elektrane i energetske zajednice.
Developeri su danas izrazito tražena roba na kompetitivnom tržištu rada. Kako privlačite nove zaposlenike u organizaciju poput KONČARA?
Suradnja KONČARA i akademske zajednice uvelike je poznata i duga je više od 70 godina. Podupiremo pohađanje doktorskih studija, naši zaposlenici drže predavanja na fakultetima i redovito imamo studente na praksi te se upoznajemo s njima na raznim sajmovima i poslovima na fakultetima.
U KONČAR – Digitalu stvaramo industrijski softver za upravljanje sustavima kritične i urbane infrastrukture u stvarnom vremenu. Osim razvoja developerskih vještina naši zaposlenici stječu stručna znanja na temelju kojih grade nova digitalna rješenja. Mnogi naši zaposlenici pohađaju ili su uspješno završili doktorski studij na tehničkim fakultetima. Neke od tema doktorata vezane su uz primjenu proširene i miješane stvarnosti (engl. augmented and mixed reality) za vizualizaciju industrijskih postrojenja ili tehnike strojnog učenja (engl. machine learning) za rad sa SCADA podacima.
Ove godine također započinjemo s kolegijem pod nazivom Razvoj programskih rješenja za industrijske IoT-sustave na FER-u. Cilj je upoznavanje budućih mladih kolega s područjem industrijskog softvera koji razvijamo u KONČAR – Digitalu.
Prošla je godina, posebno tijekom lockdowna bila iznimno izazovna za nas, ali pomogla nam je da pronađemo uspješne modele rada na daljinu s članovima razvojnih timova. Nekima se takav rad toliko svidio da su se trajno odselili iz Zagreba i danas imamo stalne članove timova u Splitu, Osijeku i Varaždinu te podržavamo remote način rada.
