O važnosti podataka u poslovanju posljednjih se godina mnogo piše i govori što je, između ostalog, posljedica eksponencijalnog rasta njihove dostupnosti. Neki kažu: “Podaci su nova nafta”, drugi izjavljuju: “Vjerujemo u podatke”, a mnogi govore o pojmu “big data” kao o nečemu što samo po sebi ima moć riješiti ključna pitanja današnjeg vremena. No je li doista tako?
Podaci u “sirovom” stanju nemaju posebno značenje i nisu nam pretjerano korisni. Ono što je važno jest što s njima radimo i kako iskorištavamo njihov potencijal. To je ono što oduševljava.
Rasprave o podacima često se usredotočuju na to kako podatke pretočiti iz njihovog sirovog, nerafiniranog stanja u mudrost pa su stvoreni različiti modeli kako bi se taj proces bolje opisao. Jedan od najboljih prikaza je grafički okvir koji u pet faza prikazuje kako podaci sami po sebi nisu ono što ima vrijednost, već je njihova vrijednost u onome što s njima radimo.
U ovom grafičkom prikazu “Podaci” su predstavljeni nizom slučajnih točaka koje bi mogle značiti nešto – ili ništa. U sljedećem se okviru pod nazivom “Informacije”, na sirove podatke primjenjuje značenje ili odnos. To je prikazano različitim bojama točkica. “Znanje” se stječe kada smo u stanju zapamtiti informacije. Kako stječemo znanje, počinjemo shvaćati smisao stvari i stvarati veze između različitih informacija. Međutim, razina “Uvida” je točka u kojoj nam podaci postaju zaista korisni. Uvid je sposobnost sinteze znanja koja nam omogućava da dobijemo duboko razumijevanje problema. Uz uvid pojavljuje se i perspektiva “Mudrosti” – sposobnost korištenja uvida pri odlučivanju.
U poslovnom smislu, mudrost shvaćamo kao sposobnost pretvaranja podataka u akciju, koja se temelji na informacijama, znanju i uvidima kako bi se osigurao povrat investicija.
Izvor: The Information Factory
