Koronakriza pokazala je da se hrvatski građani sve više okreću domaćoj proizvodnji i proizvodima, no bez jasne strategije i dalje ćemo previše ovisiti o uvoznim proizvodima. Na razini države, Hrvatska tek treba definirati strateške proizvode u kojima moramo težiti samodostatnosti. Dodatni je problem što unatoč propisima, naši kupci i dalje, ako ne kupuju direktno od proizvođača, ne znaju kakve i od kuda točno proizvode kupuju.
Sličan problem muči brojne hrvatske poljoprivrednike, pa se Grad Vrgorac od ove godine odlučio uvesti jedinstvenu oznaku kvalitete Vrgorac Quality kojom će se označiti kvalitetni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi s područja Grada kako bi se jasno razlikovali od konkurencije. S oznakom žele zadržati, ali i podići kvalitetu tih proizvoda te poticati njihovu prodaju na lokalnom, regionalnom i nacionalnom tržištu.
Na području Vrgorca djeluje oko 450 obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava koji proizvode tone jagoda, breskvi i nektarina, šljiva, kruški, jabuka, krumpira, bijelog luka te meda. Osim toga, na vrgorskom području nalazi se i jedno od najvećih vinogorja Hrvatske, a većina stolnog grožđa u Hrvatskoj proizvede se upravo u Vrgorcu. Plan Grada je potpisati ugovore sa što više tih proizvođača, kako bi nakon već poznatih jagoda, zaštitili i ostale proizvode sa svog područja.
OPG Mate Vujčić
Hrvatska godišnje proizvodi nešto manje od 3000 tona jagoda, a gotovo 40 posto otpada na poznate vrgoračke jagode koje se na tom području uzgajaju nešto više od 30 godina. S obzirom da se svake godine bore s trgovcima koji pod njihovim brendom i skupljom cijenom prodaju nekvalitetne i bezukusne uvozne jagode koje vrgorskim poljoprivrednicima ruše ugled, OPG Mate Vujčić odlučio je biti jedan od prvih potpisnika za oznaku Vrgorac Quality. Ima 30 tisuća sadnica jagoda kojima je ove godine sezona počela 5. travnja. Iako osim jagoda uzgaja i drugo voće i povrće, proljeće mu je najintenzivnije razdoblje u godini. Na njegovom OPG-u radni dan počinje već u 5 sati ujutro, radnici se okupljaju do 5.30 sati, radi se raspored posla i u 6 sati počinje branje koje traje do 13 sati, s pauzom u 10 sati za ‘marendu’.
“Mi beremo sedam sati jer su jagode specifične, kad je vani vruće nije je lako brati jer ‘ne puca’ lako, a ujutro to ide puno lakše. Dosad smo radili svaki dan, no kako je sezona na kraju, sad beremo samo jednom tjedno. Sad se lagano okrećemo drugim proizvodima, sadimo dinje, rajčice, kapulu, krumpir, kasnije imamo kasnu plasteničku proizvodnju rajčica za šalšu, bavimo se svime, ali jagode su glavne”, opisuje nam Vujčić svoj radni dan. Među prvima se prijavio za dobivanje oznake Vrgorac Quality jer godinama se, pojašnjava, bori s uvoznim jagodama koje se prodaju kao vrgoračke. Vjeruje da će se svake godine za oznaku prijavljivati sve više vrgorskih proizvođača te da će im to pomoći da budu prepoznatljivi na tržištu zbog naljepnica koje dobiju, ali i da će kupci moći biti sigurni da kupuju baš ono što su tražili.
“Netko kupi 20 gajbi uvozne jagode i pet naših, pomiješa ih i sve prodaje kao vrgoračke po višoj cijeni, a kvaliteta proizvoda nikakva. To je i bezobrazno i protuzakonito. Drugi je problem što smo mi svi mali proizvođači i nemamo riješenu distribuciju kao veliki, pa sam tako čuo da su se u Zagrebu naše jagode, koje mi prodajemo za 20 kuna, prodavale po 50 kuna. To je previsoka cijena za većinu građana, za to se mogu kupiti dva kilograma mesa”, komentira Vujčić.
Sinonim neupitne kvalitete
Oznaku kvalitete Vrgorac Quality može dobiti svako obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s područja Vrgorca koje zadovolji propisane kriterije. Oznaka se može koristiti na pakiranjima i etiketama proizvoda te na promotivnim materijalima. Grad Vrgorac je za prvih 10 obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava osigurao 100.000 naljepnica s oznakom vrgoračke kvalitete. Ugovori s proizvođačima sklopljeni su na razdoblje od pet godina tijekom kojih se trebaju poštovati propisana pravila, a kako bi dodatno zaštitio potrošače, Grad Vrgorac je predvidio i kontrole korištenja oznake.
U Gradu Vrgorcu nam pojašnjavaju kako im je plan pokriti što više domaćih proizvoda ovom oznakom i u cijeli projekt uključiti što više domaćih OPG-ova.
“Voljeli bi da svi proizvodi s našeg područja održe razinu kvalitete koju traži Vrgorac Quality i da uz pomoć oznake s vremenom ‘vrgorski proizvod’ postane sinonim neupitne kvalitete u poljoprivredi. Ova sezona je obilježena korona virusom i otežala je operativno distribuciju proizvoda, ali je isto tako ukazala ogroman nedostatak domaće proizvodnje na tržištu i razgolila krhkost i ranjivost velikih gradova kad ih se odsiječe od gradova proizvođača. Mislimo da će vrgorska poljoprivreda uz oznaku Vrgorac Quality izaći nikad jača iz ove krize i samo rasti galopirajućim tempom”, poručuju iz Grada.
Goran Franić, vinar
Ponukan idejom da dobri proizvodi mogu nositi oznaku Vrgorac quality, i vinar Goran Franić je podnio zahtjev za tu oznaku i ovih dana potpisao je i ugovor s Gradom Vrgorcem o korištenju oznake za vrhunsko vino Trnak.
“Imam 2,2 ha vinograda, te godišnje proizvedem 8.000 litara vrhunskog vina. Od sorti uzgajam isključivo autohtone i to Trnak od crnih, a od bijelih Rukatac i Zlataricu Vrgorsku. Moji predci su se bavili vinogradarstvom dugi niz godina, pa su mi tako u nasljedstvo ostavili ljubav prema toj plemenitoj biljci. Od svoje rane mladosti radio sam u vinogradu i tada upoznao svu potrebnu agrotehniku koja se traži u uzgoju vinove loze. Vinarstvom sam se počeo aktivnije baviti prije 20-ak godina, kada sam i zasadio prvi nasad Trnka. Do tada nisam posve poznavao mogućnosti i potencijal te sorte. Bilo mi je poznato da rano zrije (početak rujna) i da je dobar oprašivač za druge sorte, funkcionalno ženske kao što je Blatina. Trnak daje vino tamno rubin-crvene boje. Bogato ekstraktom, a usput harmonično svilenkaste strukture. Kod vinifikacije pazim da tanini ne strše, da svi šećeri prevriju i da se malolaktika provede do kraja. Kao enolog pazim da se na okusu zrelo vino dopadne širem krugu potrošača”, kaže agronom Franić koji svaki dan u vinograd odlazi tek nakon što završi s redovnim poslom te većinu poslova obavlja uz pomoć obitelji, a po potrebi u raznim sezonama angažira i vanjske radnike.
“Kao proizvođač prvog vrhunskog vina iz vrgorskog vinogorja od sorte Trnak razbio sam mit da se u Vrgorcu ne može proizvesti vrhunsko vino, te da su Vrgorčani dobri vinogradari, a ne i vinari. To je bilo 2013. g. i do danas svake godine proizvodim vrhunsko vino od te sorte. Na tržištu se nalazi pod imenom ‘Stallion Krystal’. Smatram ga pravim pastuhom u vinogradu (dobar oprašivač), ali i u čaši. Primjer je berba 2017. g. iz koje sam napravio vrhunsko vino s 15,5 % vol alkohola, naravno iz prirodnih šećera”, opisuje Franić svoju strast. Oznaka Vrgorac Quality će biti na bocama njegovog Trnka uz druge obavezne podatke o vinu.
“Kao što sam u početku naveo, imam relativno malu površinu i proizvodnju, ali jedini način opstanka na tržištu bila bi proizvodnja vina nadprosječne kvalitete. U mojoj butik vinariji u selu Vina proizvode se takva vina, gdje se mogu kušati, a imam i dodatan sadržaj izletište u vinogradu odakle se dobiva vrijedna sirovina za vrhunska vina”, kaže Franić te zaključuje kako oznaka kvalitete treba pomoći proizvođačima, ali i prepoznatljivosti Vrgorca kao poljoprivredne i gastronomske lokacije.
