O ovom tipu društva većina poduzetnika nema nikakvih ili nema dovoljnih saznanja pa se u isto niti ne upušta, iako se radi o uobičajenom društvu osoba koje je u hrvatskom zakonodavstvu uređeno u skladu sa standardima europskih zakonodavstava.
Tajno društvo (engl. secret company, silent company, njem. Stille Gesellschaft) je društvo osoba u kojem tajni član ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće druge osobe (poduzetnika), bez stvaranja zajedničke imovine članova, radi ostvarenja zajedničkog cilja, tako da na temelju tog uloga sudjeluje u dobiti i gubitku poduzetnika, a pritom nije nositelj nikakvih prava i obveza prema trećima.
Ulog tajnog člana ulazi u imovinu poduzetnika i može se sastojati u novcu, stvarima i pravima čija se vrijednost može izraziti u novcu. Razlika u odnosu na uobičajeno ulaganje je u tome što tajni član ne želi da se javno zna da on ulaže novac, niti da mu se isplaćuje dobit.
Tko su članovi tajnog društva?
Jedan član (poduzetnik) mora biti nositelj poduzeća te mora biti većinski vlasnik trgovačkog društva. To može biti svaka fizička i pravna osoba, koja je nositelj poduzetničke aktivnosti. Poduzetnik u tajnom društvu ne može biti pravna osoba u likvidaciji ili stečaju, jer tada više nema cilj stjecanje dobiti, nego privođenje poslova kraju i dovođenje do svoga prestanka.
- Tajni član može biti svaka fizička i pravna osoba.
- Tajno društvo može imati i više tajnih članova.
Kako nastaje tajno društvo?
Tajno društvo nastaje obveznopravnim ugovorom kojim su uređeni odnosi između poduzetnika i tajnog člana, a na njihove odnose se primjenjuju i propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku ako ti odnosi nisu uređeni ugovorom i odredbama zakona. Zakonske odredbe koje se odnose na tajno društvo dispozitivne su naravi što znači da poduzetnik i tajni član mogu svoje odnose i drugačije urediti.
Za ugovor o tajnom društvu nije propisan oblik te on može biti sklopljen usmeno ili imati pisanu formu. Poseban oblik ugovora ako se njime ulaže nešto za što se zahtjeva poseban oblik, primjerice pisani kada je u pitanju nekretnina ili javnobilježnička isprava kada se u poduzetnikovo poduzeće unosi poslovni udio u društvu s ograničenom odgovornošću.
Odnos prema trećima
U pravnom prometu prema trećima isključivo je ovlašten poduzetnik kao nositelj svih prava i obveza. On je zakonski zastupnik tajnog društva, i to svojstvo ne može prenijeti na tajnog člana, ali mu zato može dati prokuru ili trgovačku punomoć.
Položaj tajnog člana
Tajni član ne može sklapati pravne poslove s trećim osobama u ime i za račun tajnog društva, niti voditi poslove tajnog društva te ne može svoj udio prenijeti na nekog trećeg bez znanja poduzetnika. Tajni član ima pravo nadzora nad poslovanjem tajnog društva pa može zahtijevati da mu se preda prijepis godišnjih financijskih izvješća, dozvoli uvid u poslovne knjige i daju potrebna razjašnjenja, sve u svrhu provjere njihove ispravnosti i ta prava se ne mogu ugovorom isključiti ili ograničiti.
Koliko je tajno društvo i ugovor o tajnom društvu tajan?
Tajni član sklapa ugovor s poduzetnikom koji vrlo često sastavlja odvjetnik, koji ima dužnost čuvanja odvjetničke tajne. Zakon ne traži javnobilježničku ovjeru potpisa ugovornih strana, ali mnogi to čine radi veće pravne sigurnosti vezane uz pitanje dana zaključenja i potpisnika te ugovor na taj način ulazi u javnobilježničke evidencije ovjere potpisa.
Uplata uloga tajnog člana kada se radi o novcu, mora biti uplaćena na račun društva poduzetnika te se upisuje uplatitelj i svrha uplate. Eventualna isplata dobiti vrši se na račun tajnog člana. Ako se isplata vrši na račun odvjetnika, i odvjetnik prilikom isplate mora navesti kome je isplatio, a isto priložiti i svojoj poreznoj prijavi. Imajući u vidu činjenicu da bi s ugovorom trebali biti upoznati i članovi upravnih i nadzornih tijela te da se podaci nalaze u poslovnoj dokumentaciji društva, s ugovornim stranama i sadržajem ugovora upoznato je više osoba.
Zadnjom po redu novelom Zakona o trgovačkim društvima (NN 40/2019), propisana je obveza da javni bilježnik dostavi Poreznoj upravi ugovor o tajnom društvu ako je sudjelovao u sastavljanju, potvrdi ili ovjeri istog, a ako nije sudjelovao, onda je poduzetnik dužan ugovor dostaviti nadležnoj poreznoj upravi u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora. Do sada nije postojala ta obveza javnog bilježnika, a argument uvođenja te odredbe je da se to radi jer tajni član društva ima pravo sudjelovanja u dobiti i gubitku.
Neovisno o svemu navedenom, tajnost je zaštićena obvezom čuvanja poslovne tajne, a tajno društvo nije evidentirano u sudskom i odgovarajućim registrima što čuva potrebnu razinu tajnosti ugovornih strana i sadržaja ugovora o tajnom društvu.
Prestanak tajnog društva
Tajno trgovačko društvo prestaje na slijedeće načine:
- protekom vremena na koje je sklopljen ugovor o tajnom društvu
- ostvarenjem cilja zbog kojeg je sklopljen ugovor o tajnom društvu ili ako ostvarenje tog cilja postane nemoguće, bez obzira na to je li ugovor sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme
- smrću ili prestankom poduzetnika koji je pravna osoba
- poduzetnikovim prestankom obavljanja gospodarske djelatnosti
- otvaranjem stečajnog postupka nad poduzetnikom ili nad tajnim članom
- otkazom ugovora od strane člana društva
- isključenjem člana društva
- sporazumom članova o prestanku društva.
Kada društvo prestaje postojati, poduzetnik i tajni član sastavljaju obračun na temelju kojeg poduzetnik tajnom članu isplaćuje njegov ulog zajedno s pripadajućom, ali još neisplaćenom dobiti.
