Ako želite biti poput onih sretnika koji brzo usvajaju nove informacije i nikada im se ne događa da zaborave na neki važan detalj, tada samo trebate zaroniti u svijet interneta koji nudi pregršt korisnih savjeta, alata i trikova. Većina tehnika za poboljšanje memorije korisna je do određene mjere, no prema norveškoj neuropsihologinji Ylvi Østby one će ju poboljšati samo na marginama. Ona istinsku tajnu iznimne memorije otkriva u knjizi Adventures in Memory: The Science and Secrets of Remembering and Forgetting koju je napisala u suradnji sa svojom sestrom, spisateljicom Hilde Østby. Tajna je jednostavna, ali moćna: treba nam biti zaista stalo do onoga što želimo zapamtiti. A s njom se slaže i cijela “četa” genijalaca.
Memorija treba nešto uz što će prionuti
U povodu izdavanja njihove knjige na engleskom jeziku, sestre Østby dale su brojne intervjue – jedan od zapaženijih je intervju za The Guardian pod nazivom Philosophically speaking, we can never fully trust our memory u kojem autorice govore o svojoj fascinaciji ljudskom memorijom, kao i članak We Are What We Remember objavljen na blogu Farnam Street u kojem se zainteresiranim osobama približavaju praktične strategije za poboljšanje memorije.
Ova potonja objava temelji se na jednoj jednostavnoj, ali moćnoj istini o memoriji koju često previđamo: najbolje pamtimo informacije koje su nam značajne. To značenje može biti sasvim jednostavno i može biti povezano s idejom koju već poznajemo. Primjerice, teško je zapamtiti ime neke osobe kada ju prvi put upoznamo jer njezino ime nemamo sa čime povezati. Zbog toga je važno da ga povežemo s nekim događajem kojeg se možemo prisjetiti – npr. “Ovo je Joe iz grada na Aljasci u kojem je ujak Barry prošle godine bio na odmoru”.
Taj princip vrijedi za bilo koju vrstu učenja. Elon Musk i Bill Gates savjetuju onima koji žele brže učiti da počnu od stvaranja osnovnog koncepta u domeni svog interesa, a zatim nastave s grananjem kako bi što više naučili o detaljima. To ubrzava učenje na isti način na koji nam trik “Ujak Barry na Aljasci” pomaže zapamtiti ime neke osobe. Novim informacijama daje se nešto čega se one mogu “držati”.
Strastveni interes daje veliku snagu našoj memoriji
No potrebno je nešto više od samog pronalaženja značenja koje će novu informaciju povezati s onim što već znamo. Uz to je iznimno važno koliko nam je do toga zaista stalo.
Sestre Østby objašnjavaju kako se najjače neuronske mreže stvaraju kada učimo nešto što nam je uistinu važno i trudimo se to razumjeti. “Tako će naprimjer osoba koju strastveno zanima ronjenje, puno brže i lakše naučiti nove stvari o ronjenju, nego o nečemu što ju ne zanima.” Ukratko, što nam je više stalo do predmeta, brže ćemo ga naučiti. “Mnogi ljudi koji imaju sjajnu memoriju ne koriste mnemotehnike, niti ‘bubaju’ napamet. Jednostavno su strastveni u onome što rade”, napominju sestre Østby.
Možda je upravo to razlog zašto je Einstein svom jedanaestogodišnjem sinu, kada je vidio da želi naučiti svirati klavir, savjetovao da se usredotoči na svoju strast za sviranjem. “Sviraj stvari koje ti se sviđaju, čak i ako ti ih učitelj ne dodijeli. Najviše učiš kada radiš nešto s takvim užitkom da ni ne primijetiš da vrijeme prolazi. I ja sam ponekad toliko obuzet poslom da zaboravim na ručak…”, napisao je genije. Svi ovi savjeti govore o istoj stvari. Što nam informacije više znače, brže ćemo ih zapamtiti.
Izvor: Inc.
