Zagorska tvrtka Prostoria (nekada Kvadra), proizvođač je vrhunskog namještaja izrađenog prema najinovativnijim konceptima modernog doba. Zahvaljujući impresivnom dizajnu, Prostoria je nezaobilazna inspiracija prilikom uređenja mnogih privatnih i javnih interijera kako kod nas, tako i u svijetu, a ujedno je i rijedak poslovni lider u Hrvatskoj okrenut dizajnu. Direktor i vlasnik tvrtke je Tomislav Knezović, čovjek koji iznimnu pažnju posvećuje inovativnosti, smatrajući je ključem uspjeha.
Tko je Tomislav Knezović?
Ukratko: Tipičan dečko iz Zagreba. Odrastao sam u Gračanima, muvao se po Jabuci i Kavezu, pjevao i živio rock, i još uvijek ga živim, ali puno sporije. Tijekom studija sam za džeparac zarađivao pjevanjem u londonskom undergroundu i na baušteli u Njemačkoj. Odustavši od studija, tražio sam se kroz razne poslove, sve dok nisam krenuo u posao s namještajem.
Još kao student građevine, preko supruge, dobrim ste se dijelom zaljubili u posao koji radite. Sjećate li se tih početaka svoga zanimljivog i uspješnog poslovnog puta?
Građevinu na kraju nisam završio, a supruga je izuzetno utjecala na moje obrazovanje o dizajnu i arhitekturi, puno prije nastanka Prostorije. A kroz Prostoriju se to samo dodatno naglasilo i razvilo. Supruga je najveći kritičar moga rada i uz nju teško mogu poletjeti previsoko. 🙂
Kada ste 2011. osnovali tvrtku, niste imali nijedan proizvod i nijednog kupca, a danas ste tvrtka koja izvozi u više od 60 zemalja svijeta. Možda ovo zvuči kao stereotip, ali otkud ovoliki uspjeh?
Meni se to i danas čini jednostavno – imaš viziju, skupiš tim i radiš sto na sat. Vjerojatno sam imao i sreće raditi s izuzetno kvalitetnim ljudima otpočetka. Moraš biti originalan, inovativan, primijeniti dizajn u stvaranju nove vrijednosti i uza sve usputne prepreke, koje su dio svakog posla, uspjeh mora doći. U Hrvatskoj to nije pravilo i to nam je omogućilo da u doslovno šest mjeseci u zemlji postanemo lider u proizvodnji namještaja. Izvan Hrvatske put je puno teži, ali je i tržište ogromno i moćno, tako da je uspjeh vremenski zahtjevniji. Pada mi na pamet naslov teksta o Prostoriji u njemačkom arhitektonskom časopisu Hauser, a glasio je: “Frischer Wind aus Kroatien” (Svježi vjetar iz Hrvatske). Mislim da to najbolje tumači našu brzu ekspanziju – imali smo inovativne i kvalitetne proizvode.
Supruga Sanja je arhitektica. I ona je oblikovala neke od dizajnerskih komada namještaja. Kako se sa suprugom pronalazite na istom poslovnom putu ako za sebe kažete da ste čovjek koji voli sve nadgledati?
Interesantno je da supruga nije dizajnirala puno, ali su njezini proizvodi, Match i Cloud, i danas jedni od najprodavanijih. Često imamo konstruktivne prepirke i to je dobro. Sanja je osoba kojoj je estetika ispred svega i jako inzistira na tome. Ne dopušta lako da na štetu estetike prodaja poraste, dok se ja s druge strane brinem da tvrtka preživi i da ne moramo razmišljati kako podijeliti 230 plaća na početku svakog mjeseca.
Za sebe kažete kako ste u ovom trenutku upravo tamo gdje želite biti. Ponosite se i činjenicom da ste prva domaća tvrtka koja i izvan Hrvatske prodaje namještaj?
Nisam baš tako mislio. Mi nismo prva tvrtka koja prodaje namještaj izvan Hrvatske. Mi smo prva tvrtka koja prodaje namještaj s identitetom izvan Hrvatske pod vlastitim imenom, s markicom Prostoria. Prva smo tvrtka koja naš slavonski hrast oblikuje i primjenjuje u stvaranju predmeta te ga promiče u svijetu, zajedno sa svim mogućim dodanim vrijednostima. To je jako važno istaknuti, zato što osim Prostoriji, donosi puno i Hrvatskoj, mijenjajući percepciju Hrvatske u svijetu.
Posao koji radite traži ogromna ulaganja da bi proizvod uspio. Osim financijskih, koja su još ulaganja potrebna?
Potrebni su ogromna energija i entuzijazam svih zaposlenika da bismo sustigli i prestigli globalno jake igrače. Izuzetno je važan razvoj pa inženjeri koji moraju osmisliti proizvode da budu inovativni, ali i konkurentni. Marketing i prodaja moraju prezentirati dobar sadržaj i doprijeti do krajnjih korisnika na globalnom tržištu. A razvoj, prodaja i marketing ne mogu funkcionirati bez kvalitetne potpore nabave, proizvodnje i logistike. Svi smo entuzijasti i mislim da nas i najmanji uspjeh Prostorije jako veseli.
Način proizvodnje koji Prostoria radi mijenja sliku o Hrvatskoj u svijetu. Razvoj drvne industrije u nas mogao bi biti i bolje postavljen. Imate li kakvo rješenje za to?
Nama je u interesu da se u Hrvatskoj razvije još 5 -10 super tvrtki koje će proizvoditi namještaj visoke kvalitete. Na globalnom tržištu bili bismo jači, a Hrvatska bi bila upisana na svjetsku kartu dizajna. Prostoria je dobar, ali zasad usamljen primjer. Važno je da i politika prepozna ono što rade tvrtke poput Prostorije jer je to u interesu svih građana RH. Eventualni budući poticaji (ovdje ne mislim samo na financijske), neka idu u tome smjeru.
Dizajn je ključ razvoja ove industrije. Da biste bili dobar proizvođač namještaja, morate imati kvalitetne dizajnere. Za Vas je dizajn čak važniji od trenutnog financijskog uspjeha, je li tako?
Kvalitetni dizajneri, koji istodobno rade na vlastitom brendiranju, bitna su karika u cijelom stvaralačkom procesu. Mi smo imali sreće što smo naišli na kvalitetne domaće dizajnere. Stvorila se odlična sinergija koja je pomogla i Prostoriji i dizajnerima. To je put kojim svi u Hrvatskoj moramo ići. Nije nužno da dizajneri budu iz Hrvatske jer njih, kao i proizvođača, imamo ograničen broj. Dizajn, kao i kvaliteta proizvodnje važniji su mi od trenutnog financijskog uspjeha jer oni stvaraju dugoročnu vrijednost za brend, naročito ako imate sreće da se izrodi neka ikona kao što je naša fotelja Polygon koja je postigla nevjerojatnu prepoznatljivost u svijetu. To je prava snaga brenda!
Osvojili ste puno nagrada za dizajn u svijetu. Obilazite mnoge svjetske sajmove, neke od njih ne propuštate. Koji su benefiti sajmova?
Sajmovi su bitni jer ondje premijerno pokazujemo ostvareno u protekloj godini. Izuzetno je važno biti u hali sa svojom konkurencijom i cjenovno sličnim izlagačima, s dobro dizajniranim štandom i kvalitetnim promotivnim materijalom te web stranicom. Sve mora biti na istom nivou kao i sam proizvod. Ako je sve navedeno kako treba, onda nagrade dolaze zbog kvalitete. Izuzetno smo ponosni na svaku od njih. Iako imamo više od 20 internacionalnih nagrada, posebno smo ponosni na specijalno priznanje s Beogradskog sajma za izuzetan doprinos razvoju proizvodnje s identitetom i upotrebi te promociji industrijskog dizajna u cijeloj regiji.
Mnoge tvornice s tradicijom proizvodnje u drvnom sektoru prihvatile su raditi za druge europske proizvođače. Vi niste za taj model. Zašto?
To je nažalost model koji ovisi o puno faktora na koje ne možete utjecati. Za vrijeme Jugoslavije plaće su bile 150 maraka, u odnosu na njemačke koje su bile 2000 maraka. Električna energija bila je desetak puta jeftinija nego danas, kao i svi ostali troškovi. Tada smo mogli biti konkurentni radeći za neke druge proizvođače. Danas je situacija drugačija. Svi troškovi su na nivou zapadnih zemalja ili čak i veći, a i plaće su se približile. Tekstilna industrija je praktički mrtva, osim nekoliko jako dobro organiziranih. Isti scenarij čeka i drvnu industriju. Budemo li radili na identitetu i kvaliteti, možemo uspjeti, jer svijet je željan novih ideja i brendova.
Počeli ste s proizvodnjom pjenastih madraca. Najprije pod imenom Kvadra, a danas kao Prostoria. Kako biste ukratko opisali svoju tvrtku?
Širenje proizvodnih pogona posljednjih godina, od početnog iz 2011., za izradu ojastučenog namještaja, omogućilo nam je izradu gotovo svih elemenata nekog proizvoda u našoj tvornici, u Sv. Križu Začretje. Ponosimo se proizvodnim programom koji danas ima više od trideset kolekcija koje svojom estetikom omogućuju krajnjim korisnicima vlastiti izbor unutar različitih modela, tekstura i boja. Prostoria trenutačno ima 230 zaposlenika različitih zvanja i kvalifikacija. U razvojnom i prodajnom sektoru imamo niz konstruktivnih dizajnera i inženjere, dok proizvodnim procesima rukovode odlični majstori. Uglavnom, složili smo sjajan tim različitih stručnjaka koji svakodnevno uče i uživaju u zajedničkim uspjesima. Prisutni smo na tržištima svih kontinenata u više od 60 zemalja. Vlastita prodajna mjesta imamo u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Sv. Križu Začretje. Osim namještaja za privatne korisnike, naši resursi usmjereni su na opremanje različitih objekata: hotela, financijskih institucija, restorana, bolnica… Ponosimo se proizvodnim programom koji danas ima više od trideset kolekcija, koje svojom estetikom omogućuju krajnjim korisnicima vlastiti izbor unutar različitih modela, tekstura i boja.
Bez obzira na uspjeh, još uvijek Vam je problem radna snaga, što je i inače gorući problem u Hrvatskoj. Praksa se, na neki način, ne shvaća ozbiljno. Kako se nosite s ovim izazovom?
Strukovne škole zanemarene su unatoč tomu što su majstori jako dobro plaćeni u cijeloj Europi. Praksa se odrađuje forme radi, iako bi trebala zauzimati 70 % strukovnih zanimanja. Svakako bi trebalo kvalitetnije organizirati strukovno školstvo, a paralelno s time raditi na promociji strukovnih zanimanja kod djece i njihovih roditelja. Takva bi promocija danas imala jače pokriće kroz upotrebu tih znanja. Trend je među mladima, a i roditeljima, da se mora završiti neku visokoobrazovnu ustanovu. Već imamo problem mladih visokoobrazovanih ljudi, koji nisu dobri u tome što rade i samim tim će biti nezadovoljni ili bez posla, a propustili su priliku naučiti neki od zanata i u njemu vjerojatno istinski uživati.
Postavljate dugoročnije ciljeve s originalnošću kao ključem uspjeha. Znate li što Vas čeka u budućnosti? Povećanje proizvodnje, novi pogoni ili nešto treće?
Nemam želju previše rasti. U budućnosti bih želio laganiji organski rast uz što bolju organizaciju proizvodnje i stalni rad na razvoju i kvaliteti. Volio bih da Prostoria postane uzor nekim novim mlađim tvrtkama, baš kao što mi danas imamo neke svoje uzore.
Ljudi su na neki način ogledalo jedni drugima. Zar ne bismo svi trebali gledati i pratiti uspješne ljude i zajednički slaviti naše uspjehe?
Naravno da bismo trebali i imamo puno primjera za to. Svi slavimo Rimca i jako sam ponosan što imamo u Hrvatskoj jednog Nenada Bakića ili Infobip. Mogao bih nabrojiti još stotinu drugih. U Hrvatskoj imamo mnogo uspješnih pojedinaca, znanstvenika i firmi, ali nešto nas kontinuirano izjeda i sve uspješno pada u sjenu, služi za krpanje rupa, umjesto da još više pokreće poduzetništvo u svim segmentima.
Važno je i da političari budu ponosni i da počnu koristiti savjete uspješnih ljudi za opće dobro. Često razmišljam što bih napravio da sam kojim slučajem političar. Radio bih isto što radim i sada. Pitao bih za mišljenje one za koje mislim da su najbolji. Pitao bih što više stručnjaka, čak i one koji nemaju izravne veze s onim što radim, a na osnovi toga donosio bih odluke. Važno je da ljudi nisu tašti, da razumiju kako, iako su pametni, nisu najpametniji na svijetu. Bitno je da ljudi postanu odgovorniji prema sebi i prema drugima, da budu uvijek svjesni mogućih posljedica svojih poteza. Kada bi politika i pravosuđe bili bolji, siguran sam da bi u gospodarstvu takvi ljudi preuzeli dominaciju. Taština je, nažalost, postala sve češća dijagnoza. Nekompetencija, nesigurnost, potreba za divljenjem, kao i nezadovoljstvo svojim postupcima, često se maskiraju ljušturom nedodirljivosti i još češće prolaze nekažnjeno.
