Kako ono bješe govor o ludosti?! Raditi iste stvari, a očekivati drukčiji rezultat. Tu izreku odlično znate. Ono što vjerojatno ne znate točno jest zašto ljudi rade iste stvari. Strategija razmišljanja tema je koju u nastavcima analizira poslovni mentor Fran Mikuličić, MBA
Amaterizam i šlamperaj
Ima nešto kad kod drugih ljudi primijetimo njihov nedostatak profesionalizma, taj njihov problematičan pristup poslu, svojim odgovornostima i zadacima. Nekad neznanje i neiskustvo, a nekad amaterizam i šlamperaj. Lako što nas ‘izbaci iz takta’, ali “kako je to uopće moguće?!” pitamo se i ne nalazimo baš odgovore.
“Kakve su to ‘boranije’!”, gotovo da urla jedan mentee opisujući neke svoje kolege.
“Niti razumiju što je Business Intelligence, niti razumiju svijet oko sebe općenito. Ne kažem da moraju biti Street-smart genijalci, ali bar da im je jasan poslovni interes tvrtke i da razlikuju bitno od nebitnog.”
Kriv sam, priznajem, ima trenutaka kad me razveseli klijentova frustracija. Zašto? Pa, ako ga dovoljno ‘boli’, raste vjerojatnost da će nešto oko toga i poduzeti. “A je li ti razumiješ ovo što si sve nabrojio?”, reterniram mu servis. “Pa da, naravno. Time se bavim”, odgovara. “Super. Onda si ti osoba koja će ostatak ekipe to morati podučiti. Razumiješ li kako oni nemaju detaljan, razrađen koncept u glavi ni o čemu što si spomenuo? Ne znaju što, kada i kako je nešto bitno, a nešto nije.” Našim riječima, nemaju osnovne strategije razmišljanja.
Što onda radimo u praksi?
Kako ono bješe govor o ludosti?! Raditi iste stvari, a očekivati drukčiji rezultat. Tu izreku odlično znate. Ono što vjerojatno ne znate točno jest zašto ljudi rade iste stvari. Nisu osvijestili svoje kognitivne obrasce koji čine njihovu strategiju razmišljanja. Misle kako rade nešto drukčije, ali u biti ne. Zbog rutine i navika vrte iste algoritme i zato ili stoje na mjestu ili idu korak naprijed, pa korak natrag. U čemu je razlika između vas i mene? Vi ste eksperti u poljima i područjima kojima ste vi bavite, a ja sam ekspert u iznalaženju, modificiranju i unaprjeđivanju strategija razmišljanja. U gore navedenom primjeru, moj mentee ima duboko znanje i izvanserijsko iskustvo u B.I., a ja znam kako njegovu -+ekspertizu pretvoriti u pojedinačne dijagrame tijekova kako bi se znanje moglo transferirati drugima u manjim zalogajima. I zato kao tim, radimo pametnije i brže. Ne rasipamo vrijeme i postižemo rezultat. Naš je problem u ovoj rubrici i taj da se amaterizam i ekspertiza sastoje od previše građevnih blokova s previše povezanih strategija razmišljanja. Prekompleksno za malu rubriku. Zato dajemo jednostavnije primjere poput…
8:50 je, a sastanak je u 9:00h
Evo vam uobičajene situacije u svakoj tvrtki, svaki dan. Imate neki sync, neki jour fixe, neki sastanak, kako god ga zovete. Ovisno o točnosti dolaska, a potom i pripremljenosti, sve vas možemo lagano podijeliti u osnovne kategorije. Prva, dolazite točno i pripremljeni ste. Druga, dolazite točno i nepripremljeni ste. Treća, kasnite. Uz dvije potkategorije pripremljenosti: Da i Ne. Ne govorimo ovdje o ključnom projektnom sastanku s većinom stakeholdera. Sastanku o ‘kojem život ovisi’. Ali govorimo o razlikama u strategijama razmišljanja ljudi iz različitih kategorija. Svi ljudi imaju otprilike jednako veliku količinu odgovornosti i zadataka. Jednako prepun kalendar i jednako premalo vremena na raspolaganju. Ako poopćimo radi jednostavnosti, ljudi koji dođu točno i dovoljno pripremljeni, imaju postavljen alarm koji im u 8:50 javlja kako je još do sastanka 10 minuta. Vrlo često i druge dvije grupe, kategorije rade isto. Tako da razlika nije u alarmu. Alarm je samo mali alat u strategiji razmišljanja.
Razlika
Alarm pomaže, bez sumnje, ali važno je ono što se događa iza njega. Prva grupa, prva kategorija, kad je alarm ‘izvuče iz transa’ drugih obaveza, sve, ali baš sve stavlja na stranu i preostalih 10 minuta koristi da osvježi pamćenje i pronađe dokumente vezane uz sastanak u 9:00 h. Bez iznimki. Ako i nisu imali vremena pripremiti se ranije, ovih 10 minuta im je dovoljno da ‘ne padaju s Marsa’ i da izgledaju kao profesionalci na sastanku. Druga grupa voli točnost i bit će na sastanku na vrijeme, ali 10 minuta koristi za još jedan email. Ili njih nekoliko. Za poziv ili dva. Za barem još jedan problem solving. Priprema je kao bitna, ali neka druga situacija je hitna. Zbog toga ne odrade pripremu. Treća grupa učinit će vrlo slično drugoj, ali za razliku od nje, ne mjere te svoje hitne aktivnosti u minutama, od prve do desete, već dok ne završe to što su započeli. I tu uobičajeno ‘duboko urone’ i ‘pogube se’ u tome što rade. I evo njih na sastanku u 9:10 h. Ova razlika nije kompletan algoritam, nego vam daje mjesto i vrijeme kad on započinje. I onda kako se automatski vrti od START do END, kod svake kategorije drukčije.
Je li ovo važno?
I ako jest, kome? Je li vama, bez obzira na to u kojoj ste kategoriji vi, a u kojoj ljudi oko vas? Moralo bi vam biti važno jer kroz strategije razmišljanja brže i efikasnije unaprjeđujemo druge i sebe. Smanjujemo i uklanjamo failove, nizak performance, amaterizam i šlamperaj. Vrlo često, klijenti, bilo da govorimo o naručiteljima ili managerima koje treba mentorirati, iako su to nekad i iste osobe, spominju organiziranost i time management kao područja u kojima bi htjeli ostvariti napredak. Pisali smo o tome prije dva broja, kad smo tek kretali obrađivati ovu toliko vrijednu temu. Je li netko uspio doći točno na sastanak i barem zna koja je tema sastanka, rezultat je nekoliko naših algoritama koji potpadaju pod organiziranost i time management. Kvaliteta pripreme, tj. kvaliteta analize materijala, strukturiranja problema, selekcije rješenja, algoritmi su kritičkog razmišljanja. Znamo li koji su? Znamo. Znamo li kako ih ‘instaliramo’ u druge? Znamo. Želimo li da su ljudi oko nas organiziraniji, točniji, da razumiju prioritete ili su sposobni kritički razmišljati? Odgovor je fine-tuning njihovih algoritama, njihovih strategija razmišljanja.
Sjećate li se 1.440?
Prije 15 mjeseci, Poduzetnik broj 181, pisali smo kako se kod ljudi koji nemaju dovoljno vremena može napraviti ‘sigurnosna zakrpa’ u njihovoj strategiji razmišljanja. Mikro preinaka koja stvara veliku razliku. Samo promijenimo vašu default mjernu jedinicu prolaska vremena t. Umjesto u satima, promatrate i mjerite vrijeme u minutama. I zato 1.440, jer je toliko minuta u jednom danu. E sad, ako vi to odbijate učiniti, čak i samo iz istraživačke znatiželje prema ovom misaonom eksperimentu, onda vam to nešto govori o vašim strategijama razmišljanja u područjima adaptabilnosti, stalnog učenja i razvoja, liderstva. Područjima važnima za vašu karijeru i poslovni uspjeh.
Spomenuli smo već kritičko razmišljanje. Isto nam je i s kreativnim razmišljanjem, kad stvaramo nove i jedinstvene ideje. Ili sustavnim razmišljanjem kad istražujemo kako dijelovi međusobno na sebe utječu. Ono što je managerima važno. I sve što se može razvijati, kao strategija razmišljanja, kroz mentorske intervencije.
Prethodne dijelove priče o strategijama razmišljanja pronađite na poveznicama prvi dio & drugi dio, a više o liderskome mindsetu na www.mikulicic.com.
