Pad prihoda gospodarskih subjekata, gubitak posla, otpuštanja, poteškoće s otplatom kredita i leasinga u ovakvim uvjetima uopće nisu posljedica pogrešnih odluka poduzeća, njihova lošeg poslovanja ili pogrešne reakcije potrošača ili države, već posljedica egzogeno nametnutih ograničenja usred pandemije.
Takav rizik nije se mogao predvidjeti ni u jednom poslovnom planu. Uostalom, nije ga mogla, niti ga je predvidjela, ni država u planiranju i donošenju proračuna.
Pandemija će jednog dana stagnirati, ali ekonomske posljedice će i dalje ostati. Sigurno će štetiti ljudskom i financijskom kapitalu, no za gospodarstvo to ne mora nužno biti loše.
Već smo svjedoci kratkoročnih prilagodbi
Restorani su razvili sustave dostave hrane, poduzetnici se masovno koriste videokonferencijama, sportski terapeuti nude mrežne treninge. Svjedoci smo prekonoćnih prilagodbi i promjena u našim životima i u poslovanju.
Premda su nam online platforme već duže vrijeme nadohvat ruke, online je sada postalo “new normal”. Vrlo su brojne usluge koje se ranije nisu nudile online, a sada se čak i vjenčanja mogu obaviti online. Svi poslovni sastanci vode se online, sklapaju se pravni poslovi i daju pravni savjeti, čak se i sporovi rješavaju online.
Ekonomija će se prilagoditi
Letjet ćemo manje, putovat ćemo manje. Rad na daljinu značit će manje putovanja, manje vožnje, više vremena provedenog kod kuće i u uredu. Kada će kupovati dom, ljudi će više razmišljati o ovakvim stvarima. Alternativni načini prijevoza – bicikli, e-bicikli i skuteri potencijalni su pobjednici.
U ovom je vremenu posebno važna uloga prava i pravne profesije u pružanju savjeta i pomoći poduzetnicima. Poslovanje može biti usporeno, ali odgovori na brojna pitanja moraju biti dani brzo. Velik je broj poduzetnika koji su nakon prvih valova pandemije postali vrlo aktivni i pronalaze nove načine poslovanja.
Roba i usluge dostupni online – webshop
Sve veći broj trgovaca u ovoj krizi prodaje svoju robu ili pruža svoje usluge online, putem webshopa. Pokretanje webshopa je posebno zanimljivo za male i srednje poduzetnike s obzirom na okolnosti uzrokovane pandemijom.
Osim u ovim izvanrednim okolnostima, prednost web prodaje je i inače u tome što webshop podrazumijeva znatno manje troškove održavanja od fizičke trgovine, dostupnost robe i usluga kupcima svakodnevno (0-24) te jednostavan doseg većeg broja kupaca, uključujući i kupce u inozemstvu.
Prije svega je potrebno zadovoljiti određene tehničke uvjete da bi webshop uopće krenuo funkcionirati: pribavu domene, hosting rješenje (server) te izradu dizajna i funkcionalnosti webshopa. Nakon toga je posebnu pozornost potrebno obratiti na niz propisa koji reguliraju poslovanje putem webshopa – odredbe Zakona o zaštiti potrošača, Direktive o zaštiti potrošača, Zakona o elektroničkoj trgovini, Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, kao i odredbe Zakona o obveznim odnosima i Zakona o trgovini. Također, pozornost posebno treba obratiti na Uredbu o zaštiti osobnih podataka (GDPR).
Nov način poslovanja
Dakle, velik broj pitanja poduzetnika upućenih pravnim profesionalcima od početka krize pa sve do danas odnose se na dilemu je li moguće poslovanje brzo prebaciti online u formu web trgovine? Najkraći odgovor je: da, moguće je, uz odgovarajuću pravnu i tehničku podršku.
Drugo pitanje koje je bitno za gospodarstvo i poduzetnike jest pitanje pravne reguliranosti rada od kuće, popularnog homeofficea, koje otvara niz pravnih, ali i praktičnih pitanja. Rad od kuće je u proteklom razdoblju silom prilika postao uobičajen način obavljanja rada za velik broj ljudi te je čak postojala preporuka da svi poslodavci koji su to u mogućnosti učiniti, organiziraju rad od kuće.
Što to u praksi znači?
Iako je Zakonom o radu propisano da je u slučaju rada na izdvojenom mjestu potrebno sklapati ugovor, odnosno aneks ugovora o radu s radnikom, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dalo je uputu da to u ovim okolnostima nije potrebno. Pritom postoji obveza poslodavca da takvom radniku osigura uvjete za rad, da vodi brigu o organizaciji posla i sigurnosti radnika, opremi potrebnoj za obavljanje rada te radnom vremenu i odmorima koje je dužan osigurati u skladu s odredbama Zakona o radu. Jednako tako postoji obveza radnika da poštuje i izvršava obveze iz radnog odnosa s dužnom pažnjom te da pritom vodi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika.
Očekivana dugotrajnost takve potrebe rada od kuće upravo je dovela do prijedloga promjena odredbi Zakona o radu, koji se odnose na rad od kuće.
Postojeća situacija nas je sve zapravo snažno pomaknula i pretvorila u trenutno potpuno funkcionalna internetska, digitalna odvjetnička društva i odvjetnike uz istodobno poslovanje i na dosadašnjim konvencionalnim načinima. Pravni profesionalci koji su ovakav način rada i funkcioniranja gradili i prije nastanka korona-krize, u krizi su se lako prilagodili i preusmjerili na online rad i rad od kuće, a manje na rad iz ureda.
Cijeli je niz drugih pitanja na koje poduzetnici od pravnih profesionalaca traže odgovore brzo i efikasno.
Nakon ove krize više ništa neće biti kao što je bilo
Kako pravna profesija može odgovoriti ovim novim izazovima i uslugama koje se od nje traže? Brzom modernizacijom u strukturi i opremi, cjelodnevnom i kontinuiranom dostupnosti putem elektronske komunikacije i videolinkova.
Sudovi bi konačno trebali postati usluga, a ne mjesta i građevine.
Iako se prije činilo nezamislivim zamisliti svijet u kojem su sudovi zatvoreni, a pristup pravdi strogo ograničen, koronavirus je donio upravo taj svijet.
Nadamo se da će 2022. godina biti godina u kojoj će se sudovi inovirati kako bi služili na daljinu, a odvjetnici naučiti nove vještine za daljinsko služenje klijentima. Pravni stručnjaci trebali bi iskoristiti priliku za trajno uključivanje tehnologije u svoju praksu.
Pravne usluge koje uključuju korištenje tehnologijom postat će važne za odvjetnička društva i sve odvjetnike.
Upravo će korporacije, poslovni subjekti koji su stranke odvjetničkih društava, sami zahtijevati da njihova odvjetnička društva koriste te tehnologije jer neće htjeti platiti veće troškove koji nastaju kada to obavljaju fizičke osobe.
