U današnje vrijeme, gotovo svi mi organiziramo svoje živote prema satu. Naši su dani podijeljeni u blokove od 24 sata. Naše aktivnosti u danu označene su satima i minutama u rasporedu na našem pametnom telefonu. A kada želimo napraviti neku promjenu u dnevnoj rutini, najčešće ćemo se fokusirati na promjene u vremenskom rasporedu – kada nešto radimo ili koliko dugo to radimo. Pomaknut ćemo, primjerice, alarm ujutro sat ranije ili ćemo, možda, promijeniti vrijeme za provjeru e-pošte.
Prisjetimo se povijesti
Kao što je nedavno u članku Fall In na svom blogu Submitted For Your Perusal točno primjetio Matt Thomas, stvari su za većinu čovječanstva tijekom povijesti bile potpuno drugačije. Milijunima godina živjeli smo u skladu sa sezonskim ritmom Zemlje, a ne prema rigidnom rasporedu koji nam diktira sat. Ako smo željeli znati kada raditi, kada spavati ili kada jesti, posavjetovali bismo se s nebom, vremenskim prilikama ili vlastitim tijelom, a ne s apstraktnim kazaljkama na satu.
Život usklađen sa sezonskim ritmom produktivniji je i sretniji
To je zanimljiva činjenica za satove antropologije, ali kakve to veze ima s nama koji danas živimo u sasvim drugačijem okruženju? U već spomenutom postu, Thomas tvrdi kako ignoriranjem prirodnog ritma zapravo propuštamo veliku priliku za izgradnju zdravijeg, humanijeg i produktivnijeg života. Stvaranje vlastite rutine, naglašava on, trebalo bi jednako uzeti u obzir godišnja doba kao i minute i sate, a ljudi bi trebali planirati uzimajući u obzir sve prirodne promjene koje se događaju tijekom cijele godine.
“Živimo u svijetu godišnjih doba”, piše on. “Ali čini se da se savjeti o produktivnosti uvijek stavljaju u kontekst dana, tjedna, godine ili pet godina, a nikada ne uzimaju u obzir prirodne specifičnosti sezona.”
Alternativa je da pri planiranju, tvrdi on, osim sati, dana, tjedana, godina uzmemo u obzir i godišnja doba i uskladimo se sa sezonskim ritmom. I u starim je spisima zapisano: “Sve ima svoje doba i svaki posao pod nebom svoje vrijeme.” Što bi bilo kada bismo ovu izreku shvatili ozbiljno i to ne samo na način da ujesen kupujemo proizvode od bundeve, već radeći ključne stvari u jesenskom stilu?
Kako prihvatiti sezonske promjene
Kako bi ovakva ‘sezonska rutina’ izgledala u praksi? Thomas za inspiraciju nudi nekoliko primjera iz stvarnog života. Romanopisac Lee Child, primjerice, “počinje svakog rujna raditi na novom romanu o Jacku Reacheru. Završava ga sljedećeg proljeća, a ostatak godine provodi radeći druge stvari.” Thomas ističe da, ovakav radni ritam usklađen s prirodom ne samo da zvuči sjajno, nego i rezultira impresivnom razinom produktivnosti (knjiga godišnje izvrstan je učinak prema standardima bilo kojeg pisca).
Nicholas Bate, stručnjak koji se bavi produktivnošću, ima, na primjer, za jesen sedam temeljnih savjeta: više sna, više čitanja, više pješačenja, više kontempliranja, više juha, više filmova i više noćnog neba. S druge strane, Thomas kaže kako ne osjeća više takvu krivnju kada u rano ljeto ode ranije s posla na roštilj s prijateljima jer zna da će itekako prionuti uz posao kada dođe jesen. “Sve češće pokušavam živjeti u skladu s godišnjim dobima, a ne sa satom”, kaže on.
Ovi primjeri su, naravno, samo mala inspiracija. Prije svega, možda si na poslu ne možete dopustiti jednomjesečni odmor ili možda niste veliki ljubitelj juha. No poanta razmišljanja o sezonskim ritmovima je potaknuti vas da se odmaknete od krute rutine, pronađete svoj prirodniji ritam koji vama osobno bolje odgovara te da budete produktivniji u poslu i zadovoljniji.
Izvornu objavu pročitajte ovdje.
