Originalne ljude u radu pokreću njihove kreativne navike, energija i inovativni duh koji ima snagu mijenjati svijet. Svako veliko postignuće o kojem smo čuli ili koje možda koristimo, rezultat je originalnog razmišljanja takvih ljudi. Povijesno gledano, svi oni – od Einsteina do Jobsa i Muska – imaju određene zajedničke osobine i navike.
1. Svoj dan započinju jasnom namjerom
Uspjeh se može postići samo ako imamo jasnu viziju. Iako originalni mislioci izbjegavaju konvencije kada god je to moguće, svi oni imaju specifičan dnevni raspored i navike koje im omogućavaju da naprave ono što zacrtaju.
Najučinkovitiji su kada ih u radu vodi svrha. Njihove aktivnosti karakterizira visok stupanj svjesnosti i u tome se najviše razlikuju od velikog broja drugih ljudi. Visoko vrednuju svaki pomak prema naprijed pa je njihov dnevni raspored orijentiran prema praćenju tog napretka. Kao sjajni inovatori, teže stalnoj doradi svojih ideja i rade na njima dokle god nisu zadovoljni ishodom.
2. Traže obrasce i povezuju ideje
Njihova sposobnost da pronađu smisao u naizgled nepovezanim idejama i informacijama, jedinstvena je. Taj kognitivni fenomen, koji se u stručnim krugovima naziva apophenia, omogućava im da u različitim industrijama uočavaju veze koje drugi ne vide.
Nakon napuštanja škole, Steve Jobs je zalutao na tečaj kaligrafije. U ono se vrijeme to činilo nebitnim, ali dizajnerske vještine koje je tamo naučio, kasnije, kada je stvarao prvi Mac Computer, itekako su mu koristile. Nikad ne znate koje znanje ili vještina će vam jednom biti korisni. Ponekad to bude i prije nego što ste mislili.
Steve Jobs je jednom rekao: “Ne možete povezati točke gledajući prema naprijed; možete ih povezati samo gledajući unatrag. Dakle, morate vjerovati da će se točke nekako povezati u vašoj budućnosti.”
Najbolji umovi uspješno premošćuju jaz između nepovezanih koncepata i ideja.
3. Visoko vrednuju kontinuirano učenje
Znatiželja je glavni pokretač kreativnosti i stvaralaštva. Razvijajte svoju kreativnost nastojeći svakoga dana naučiti ili isprobati nešto novo. Originalni mislioci kontinuirano uče nove vještine koje su komplementarne s onime što rade.
U dobi od 14 godina Leonardo da Vinci je započeo svoje dugotrajno naukovanje kod Andrea del Verrocchija, poznatog umjetnika iz Firence. Bio je izložen širokom spektru likovnih tehnika kao što su obrada metala, obrada kože, drvodjelstvo, crtanje, slikanje i kiparstvo. Savladao je širok raspon vještinā.
Ako ste pisac, možda biste se mogli upoznati s osnovama fotografije. Razvijajte svoju karijeru savladavajući vještine koje se međusobno nadopunjuju. Vezu između ideja nije moguće pronaći ako aktivno ne istražujete.
4. ‘Ludo’ su znatiželjni
Ništa ne može zamijeniti znatiželjni um! Veliki umovi usvajaju različite mentalne modele. Ne odbacuju ideje drugih ljudi. Traže smisao u svakom svom nastojanju. Najinovativniji mislioci na svijetu ujedno su i oni koji najviše propituju svijet oko sebe. Najbolji put ka povezivanju točaka je snažna intelektualna znatiželja.
F. Scott Fitzgerald, veliki američki romanopisac, jednom je rekao: “Test iznimne inteligencije je sposobnost razmatranja dviju suprotstavljenih ideja, a da to ne ugrožava naše funkcioniranje.”
Einstein je dao duboku izjavu o propitivanju i održavanju znatiželje:
“Ne razmišljajte o tome zašto nešto pitate, već jednostavno nastavite s pitanjima. Ne brinite se zbog onoga na što ne možete odgovoriti i ne pokušavajte objasniti ono što ne možete znati. Znatiželja ima svoju svrhu postojanja. Zar ne osjećate strahopoštovanje kada razmišljate o misteriju života, o čudesnoj strukturi na kojoj počiva realnost? I to je čudo ljudskog uma – sposobnost da koristi konstrukcije, koncepte i formule kao alate koji objašnjavaju ono što čovjek vidi, osjeća i dodiruje. Pokušajte svakog dana razumjeti malo više. Imajte svetu znatiželju.”
Zadržite znatiželju kako biste istraživali i ostali inovativni jer će vas svaki novi proizvod ili koncept poticati na daljnji rad. Da biste to učinili, ostanite otvoreni prema novim idejama i razvijajte navike isprobavanja novih stvari koje stimuliraju vaš um i osjetila.
5. Rade produktivne pauze
Istraživanja pokazuje da naš mozak postupno prestaje registrirati slike i zvukove u okolini, ukoliko podražaj predugo traje. A kada počnemo gubiti fokus, naše performanse slabe.
Veliki mislioci u svojem rasporedu ostavljaju vremena za razmišljanje, putovanja i mentalni odmor. Ukoliko pokušavate pretjerano dugo održavati fokus, nećete ostvarivati željene rezultate jer će to oslabiti vašu sposobnost razmišljanja i kreiranja.
Uspješni inovatori i originalni mislioci znaju koliko je važno, s vremena na vrijeme, nakratko se odmaknuti od projekata da bi problem sagledali iz nove perspektive.
Radite svjesne pauze odlazeći u duge šetnje, meditirajući, vježbajući ili jednostavno sanjareći. Isplati se održavati vezu sa svojom podsvješću.
Izvornu objavu pročitajte ovdje.
