Svatko od nas dobro poznaje znakove stresa – misli nam ubrzano prolaze glavom, čeljust nam se stisne, a nevidljiva težina kao da pritišće naša prsa. Nedavno istraživanje Korna Ferryja pokazalo je kako je u posljednja tri desetljeća stres na radnome mjestu porastao gotovo 20%. Kako na to gledati? Do sada smo stres povezivali isključivo s nečim negativnim – nečime što moramo pod svaku cijenu izbjeći kako bismo mogli jasno razmišljati i ostvariti željene rezultate. No psihologinja sa Stanforda, Kelly McGonigal, podastire dokaze da su neke dosadašnje spoznaje o stresu zastarjele. Njezin govor na TED-u iz 2013. godine “How to make stress your friend” jedan je od 20 najpopularnijih TED-ovih govora svih vremena. Evo nekih njenih iznenađujućih znanstvenih otkrića:
Stres nije uvijek naš neprijatelj. Naša uvjerenja o stresu mogu biti naš neprijatelj.
Istraživači sa Sveučilišta Wisconsin osam su godina proučavali 30 000 odraslih osoba u SAD-u postavivši im na početku dva pitanja: “Koliko ste stresa doživjeli u posljednjih godinu dana?” i “Vjerujete li da stres nanosi štetu vašem zdravlju?” Loša vijest bila je: Ljudi koji su u prošloj godini doživjeli mnogo stresa imali su, prema zdravstvenim pokazateljima, 43% veći rizik za smrt. Ali taj postotak je vrijedio samo za one sudionike koji su vjerovali da stres šteti njihovom zdravlju. Ljudi koji su doživjeli mnogo stresa, ali nisu smatrali da on ima negativan utjecaj na njihovo zdravlje, imali su najmanji rizik smrtnosti od svih sudionika studije, uključujući one koji su u protekloj godini iskusili relativno malo stresa.
Kada promijenimo svoj stav prema stresu, mijenjamo reakciju tijela na stres.
Prisjetite se neke nedavne situacije u kojoj ste bili pod stresom. Jeste li fiziološke znakove stresa – povećani broj otkucaja srca, ubrzano disanje, znojne dlanove – protumačili kao anksioznost ili možda kao dokaz da se ne znate dobro nositi s pritiskom? “Što bi bilo kada biste na te signale gledali drugačije” pita McGonigal, “i razumjeli da se tijelo na taj način energizira i pomaže vam da se suočite s izazovom?” Upravo to je rečeno sudionicima istraživanja Sveučilišta Harvard 2011. godine. Prije izlaganja socijalnom stresu, grupi je rečeno kako je njihov tjelesni odgovor na stres koristan. Ubrzani rad srca? Tijelo se priprema za akciju. Ubrzano disanje? Nema problema. Mozak dobiva više kisika.
Kod tipičnog odgovora na stres, puls osobe raste, a krvne žile se sužavaju. To je jedan od razloga što se kronični stres povezuje s kardiovaskularnim bolestima. No kada je sudionicima spomenutog harvardskog istraživanja sugerirano da odgovor svoga tijela na stres smatraju korisnim, njihove krvne žile ostale su opuštene, premda im je srce kucalo snažnije. Zanimljivo je da su znanstvenici istu ovakvu fiziološku reakciju opuštanja krvnih žila uočili i kod osoba koje osjećaju radost i hrabrost.
Naše tijelo nam u stresnim situacijama zasigurno nastoji pomoći da jasnije razmišljamo i bolje se pripremimo za akciju. Stres se ne mora uvijek nužno negativno odraziti na naše zdravlje. Važan je i naš stav prema stresu. Želimo li više saznati o toj temi i o perspektivi psihologinje Kelly McGonigal možemo posegnuti za njezinom knjigom The Upside of Stress: Why Stress is Good for You and How to Get Good At It. Možda se nećemo sa svime slagati niti ćemo uvijek moći primijeniti njezine savjete, ali ćemo u njoj zasigurno pronaći nešto korisno za svoj svakodnevni užurbani život.
Izvor: CEE
