Naša sugovornica je Marina Penić Levada, specijalistica za EU i nacionalne fondove iz KONČAR – Instituta za elektrotehniku d.o.o. Koje je europske projekte Institut proveo, kako se njena karijera nastavlja u smjeru razvoja ljudskih potencijala, kakve suradnike traže u Institutu, pitanja su na koja nam je Marina odgovorila.
Što profesorica stranih jezika radi u KONČARU?
Po zvanju sam profesorica engleskog i njemačkog jezika, a odmah po završetku studija otišla sam u Francusku na poslijediplomski studij iz područja Međunarodnih odnosa i europskih integracija. Program je bio trojezičan, a dio nastave se odvijao u Berlinu pa mi je puno pomoglo to što sam osim francuskog, koji sam učila u gimnaziji, dobro znala engleski i njemački. U magistarskom radu sam se bavila analizom pristupa Hrvatske Europskoj uniji i već tada sam prepoznala da nas očekuju velike prilike i znatna bespovratna sredstva u sklopu kohezijske politike Unije. No Hrvatska u to vrijeme još nije imala status zemlje kandidatkinje za članstvo pa nam ništa od toga nije bilo dostupno. Kratko sam živjela u Njemačkoj i Italiji, a 2005. sam se vratila u Hrvatsku i ubrzo počela predavati njemački jezik na VERN-u. To mi je bilo lijepo iskustvo jer volim predavati, ali sam i dalje tražila posao iz područja na kojem sam magistrirala. Znala sam da se želim specijalizirati u natječajima za istraživanje i razvoj te sam se zaposlila u tadašnjem Ministarstvu znanosti i športa. Postala sam nacionalna osoba za kontakt za područja energetike i zaštite okoliša u sklopu Sedmog okvirnog programa za istraživanje i razvoj (FP7), a moj posao je uključivao informiranje akademske zajednice i poslovnog sektora o mogućnostima unutar ovog programa. Također sam održavala edukacije o pisanju i provedbi FP7 projekata i pomagala domaćim organizacijama pri uključivanju u međunarodne konzorcije. Nakon jedne održane interne edukacije u KONČAR – Institutu za elektrotehniku (Institut) ponudili su mi posao. Prihvatila sam to kao novi izazov koji je došao u pravom trenutku, budući da sam osjećala kako je vrijeme da sve ono što sam naučila prethodnih godina primijenim u poduzetničkom okruženju.
Koje je europske projekte Institut dosad proveo?
Jedan od najzanimljivijih europskih projekata u kojem smo sudjelovali je SafeLog, sufinanciran u okviru programa Obzor 2020 s ukupno 4,7 milijuna eura. Koordinator projekta bio je Institut za tehnologiju Karlsruhe, dok su ostali partneri u konzorciju bili švicarska tvrtka Swisslog, Tehničko sveučilište u Pragu, zagrebački FER te Fraunhofer institut za tok materijala i logistiku. Cilj projekta bio je omogućiti siguran boravak i interakciju čovjeka i robota u velikim logističkim središtima. Glavni zadatak Instituta bio je razvoj sigurnosnog prsluka, koji ostvaruje komunikaciju s robotskim nosačem polica te sprječava neželjene nalete robota na ljude koji ulaze u područje njegova rada.
U suradnji s FER-om uspješno smo proveli i projekt Safe-TRAM Sustav za povećanje sigurnosti vožnje javnog urbanog tračničkog prometa koji je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj s ukupno 13,2 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Osnovna funkcija sustava Safe-TRAM je upozoravanje vozača tramvaja na opasnosti koje on sam nije primijetio, što je posebno važno u situacijama u kojima bi prenaglo zaustavljanje moglo ozlijediti putnike. Time se postiže veća sigurnost tramvajskog i cestovnog prometa, odnosno smanjenje materijalne štete i broja ozlijeđenih. Sustav smo probno testirali na tramvaju koji je društvo KONČAR – Električna vozila isporučilo u Latviju, a trenutačno smo u procesu njegova plasmana na tržište.
Državnim potporama sufinancirali smo i komoru za ispitivanje elektromagnetske kompatibilnosti (EMC) ukupne vrijednosti veće od 2 milijuna kuna, a ovih dana smo dobili pozitivan odgovor Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja vezano za projekt izgradnje novog Laboratorija za velike električne strojeve i pogone (LAVESP), koji smo prijavili u skladu sa Zakonom o poticanju investicija. Ovom investicijom od 56 milijuna kuna bitno će se osnažiti kapaciteti Laboratorijskog centra te osigurati kontinuitet i omogućiti daljnji razvoj ispitivanja elektroenergetske opreme.
Karijera se nastavlja u smjeru razvoja ljudskih potencijala? Kako to? Što ste novo uveli?
Nakon 15 godina rada u području EU projekata, osjetila sam da je došao trenutak za promjenu. S jedne strane zasitila sam se administrativnog dijela posla, s obzirom na to da sam više kreativan tip te da mi je najdraži dio kod EU projekta upravo proces u kojem neka ideja prerasta u konkretni projekt. S druge strane, na nekoj sam razini oduvijek osjećala da je moj pravi poziv rad s ljudima. Volim ljude i prirodno uočavam njihove potencijale i ono po čemu su jedinstveni te ih nastojim podržati da ih dalje razvijaju. Završila sam praktičarski i majstorski trening iz neurolingvističkog programiranja (NLP) te dodatnu edukaciju za coaching. Istovremeno smo odlučili puno više ulagati u ljudske resurse, pa sam u dogovoru s Upravom Instituta počela provoditi interni trening te održavati treninge za razvoj osobnih potencijala. Pilot projekt dobio je vrlo pozitivne povratne informacije, što otvara vrata nastavku takvih aktivnosti.
Kakve suradnike tražite u Institutu?
Lepeza područja u kojima je Institut aktivan poprilično je široka. Trenutačna organizacija Instituta zasnovana je na trima poslovnim jedinicama: Laboratorijskom centru, Elektroenergetici te Digitalnim platformama i sustavima.
U Laboratorijskom centru tražimo suradnike elektro, strojarske te kemijske struke za umjeravanja i ispitivanja visokonaponske i niskonaponske elektroenergetske opreme, elektroničke opreme, instalacija i materijala u akreditiranim suvremeno opremljenim laboratorijima. Suradnici Laboratorijskog centra provode ispitivanja u skladu s međunarodnim normama i specifikacijama, uvode nove ispitne metode, projektiraju i konstruiraju ispitne naprave te automatiziraju ispitne procese.
U području Elektroenergetike traže se kompetencije u području istraživanja, razvoja i eksploatacije primarne elektroenergetske opreme, što podrazumijeva generatore i motore, transformatore i sklopnu opremu. Suradnici pritom koriste napredne alate za svezane analize i simulacije uz verifikaciju dobivenih rezultata ispitivanjima na modelima u laboratoriju. Poseban segment zauzimaju vlastita rješenja za trajni nadzor rada (monitoring) primarne elektroenergetske opreme, gdje su nužna znanja projektiranja i izvedbe hardverskih i softverskih komponenata.
U području Digitalnih platformi i sustava zapošljavamo suradnike za aktivnosti razvoja hardvera i softvera. U timu softveraša koristimo kompetencije vezane uz razvoj ugradbenog softvera (driveri, operacijski sustavi, jezgre za rad u stvarnom vremenu), razvoj komunikacijskih protokola, kompetencije vezane uz Linux, FPGA, programiranje u C/C++, Phytonu i Delphiju. Suradnici zaduženi za hardver bave se dizajnom digitalnih i analognih komponenti i sustava te provedbom razvojnih i tipskih testova nakon proizvodnje.
Koje buduće izazove i prilike vidite u KONČARU?
Poslovanje je danas drugačije i uključuje puno neizvjesnosti, u tijeku je globalna digitalizacija gospodarstva koja se ne odnosi samo na tehnologiju, nego uključuje i sve zaposlenike. Osim toga, trebat ćemo uzeti u obzir i potrebe novih generacija na tržištu rada. Pripadnici generacije Y koji se još nazivaju i milenijalci, rođeni između 1980. i 2000. godine, traže puno više povratnih informacija o svom radu u odnosu na prethodne generacije, a na radnom mjestu žele dovoljno izazova koji održavaju njihovo zanimanje. Vrlo su orijentirani na rezultate i koriste razne metode kojima do njih dolaze te se odlično snalaze u novim tehnologijama i u radu na daljinu. Također im je jako važna ravnoteža između poslovnog i privatnog života. U Institutu milenijalci čine gotovo 70 posto zaposlenika od ukupno 171, a velik broj njih zaposlili smo u posljednje dvije godine. Generacija koja dolazi nakon milenijalaca odrastala je uz tehnologiju koja je utjecala na njihov kognitivni i socijalni razvoj te će njihov ulazak na tržište rada sigurno donijeti nove izazove, ali i nove prilike. Sve to razlog je za promišljanje i promjenu, a od presudne važnosti za uspjeh bit će koliko ćemo u tome uspjeti biti otporni i prilagodljivi.
Planovi za ovu i nadolazeće godine?
Trenutačno smo na razini Koncerna KONČAR u procesu važnog unaprjeđenja sustava za upravljanje ljudskim resursima. U tijeku je izrada višegodišnje strategije i provedba akcijskog plana koji će obuhvatiti sva društva Koncerna. U Institutu nam je bitno održati poticajnu atmosferu i radno okruženje koji uključuju međusobno uvažavanje i poštovanje, zbog čega sam se i sama tu zadržala već 11 godina. Također, želimo jačati naše zaposlenike ne samo u smislu stručnih i poslovnih kompetencija nego i u smislu povećanja njihove otpornosti i sposobnosti nošenja s izazovima s kojima se susreću na poslu, ali i izvan njega. Instruktorica sam joge i već dugo godina prakticiram meditaciju te iz osobnog iskustva znam koliko je važno svakodnevno se vraćati u stanje centriranosti i vježbati fokusiranost na sadašnji trenutak jer je to osnova za sve ostalo. Kao kad nas u avionu podsjećaju da masku s kisikom trebamo staviti prvo sebi pa tek onda drugima. Vremena u kojima živimo jako su izazovna jer se od nas očekuje da se stalno prilagodimo na nove trendove i tehnologije koji se brzo mijenjaju, količina i protok informacija su veći i brži nego ikad, a s druge strane se od zaposlenika očekuje sve veća učinkovitost i fleksibilnost. Istovremeno je u privatnom životu roditeljstvo postalo puno zahtjevnije, a pogotovo kad to sve stavimo u globalni kontekst prethodne dvije godine u kojima smo svi bili izloženi velikoj količini stresa i izvanrednim okolnostima uslijed COVID pandemije. Zbog toga osjećam kako je u ovom trenutku jako važno ljude podržati tako da im pomognemo da se dalje razvijaju, ali i da zadrže unutarnji mir i ravnotežu između privatnog i poslovnog života. Zadovoljan i sretan čovjek uspješniji je i zadovoljniji u svim područjima života, uključujući i poslovni.
