Ljudi koji traže savjet djeluju kompetentnije

Kada nas netko pita za savjet, to jača naše samopouzdanje što zauzvrat poboljšava naše mišljenje o osobi koja traži savjet.

trazite-savjet

Mnogo je toga već rečeno o strahu od visina ili od pauka, no duboko u sebi većina ljudi se najviše boji jedne stvari: da ne ispadnu glupi. Istraživači s Harvard Business School proveli su na tu temu sveobuhvatnu studiju Smart People Ask for (My) Advice: Seeking Advice Boosts Perceptions of Competence koja pokazuje kako ljudi zaziru od traženja savjeta zbog straha da će izgledati manje kompetentno. No, rezultati studije govore kako je ovo neutemeljen strah: osobe koje traže savjet, ostavljaju dojam kompetentnije osobe.

Istraživački tim pod vodstvom profesorice Alison Wood Brooks s Harvard Business School, utvrdio je da ljudi imaju bolje mišljenje o osobama koje traže savjet – ponajviše zato što ljudi zaista vole davati savjete. Kada nas netko pita za savjet, to jača naše samopouzdanje što zauzvrat poboljšava naše mišljenje o osobi koja traži savjet, navode Brooks i kolege u istom radu objavljenom u znanstvenom časopisu Management Science.

U jednom segmentu studije, istraživači su od sudionika zatražili da zamisle kako imaju neki problem na poslu koji unatoč svim naporima ne uspijevaju riješiti; jedna grupa je hipotetski trebala za savjet pitati kolegu dok je druga trebala odbiti tu opciju. Zatim su  obje grupe zamoljene da procijene koliko bi ih kolega u svakoj od situacija smatrao kompetentnim. Odgovori su pokazali da se čak ni hipotetski ne želimo doimati glupo – većina sudionika procijenila je da bi ih kolega smatrao manje kompetentnim ukoliko bi tražili savjet, odnosno, kompetentnijim ukoliko bi se nastavili sami boriti s problemom.

Ali zasebni dio studije sugerira da su ti strahovi neutemeljeni. Sudionicima istraživanja  bili je dodijeljen partner s kojim su komunicirali putem IM-a (iako je to zapravo bila računalna simulacija); zamoljeni su da dovrše mozgalicu i rečeno im je da će njihov partner obaviti isti zadatak nakon što ga oni dovrše. Nakon  što bi ispitanik obavio svoj zadatak, njihov (lažni) partner poslao im je poruku “Nadam se da je prošlo dobro. Imate li kakav savjet?”,  ili jednostavno “Nadam se da je prošlo dobro.” Nakon toga, od ispitanika se tražilo da procijene kompetenciju svoga partnera. Pokazalo se da su ispitanici  svoje IM prijatelje, koji su zatražili savjet, ocijenili višim ocjenama.

U sljedećem dijelu studije ponovljena je prethodna situacija IM chatom, ali je dodan još jedan zadatak: od sudionika se – na kraju zadatka – zatražilo da ocijene svoje samopouzdanje. Pokazalo se da su sudionici, koje su njihovi partneri pitali za savjet, prijavili veće samopoštovanje te su i svoje partnere ocijenili kompetentnijim. Osim toga, istraživanje je pokazalo da su ispitanici, koje su drugi pitali za savjet, izjavili kako postoji veća vjerojatnost da će u budućem zadatku i sami zatražiti savjet od svoga partnera što sugerira da traženje savjeta ima kružni učinak jačanja ega.

Da, ponekad može biti dobro imati ‘višak’ samopouzdanja. No, ponekad je korisno priznati da jednostavno ne znate kako riješiti neki problem.

Autorica teksta je Melissa Dahl, a njezin izvorni tekst u cijelosti pročitajte ovdje.

Želite li se uključiti u poduzetnički mindset, prvi doznati novosti iz svijeta poduzetništva i sudjelovati u našim novim projektima?! Obećavamo da vaše podatke nećemo ni s kim dijeliti.

Hvala! Uspješno ste prijavljeni.