Svi smo se barem jednom u životu zatekli kako zurimo u potpuno bijeli zaslon dok nam je mozak prazan poput Wordovog dokumenta u koji gledamo. U takvim trenucima podsjećamo sebe koliko je kreativnost, u biti, neuhvatljiva – neočekivano dolazi i odlazi izmičući nam baš onda kada ju najviše trebamo. Razdoblja kreativne blokade mogu nas frustrirati, ali dobra je vijest kako ne moramo samo sjediti i čekati inspiraciju. Da bismo nadvladali kreativnu blokadu, najprije trebamo prepoznati njezine uzroke. Evo kojih pet stvari blokiraju našu kreativnost.
Strah od neuspjeha
Perfekcionizam i strah od neuspjeha često idu ruku pod ruku i oba nas mogu spriječiti da se u potpunosti posvetimo nekom kreativnom projektu ili, pak, da se uopće u njega ne upuštamo. Kada od sebe i drugih tražimo savršenstvo, manje je vjerojatno da ćemo riskirati. U velikom broju slučajeva jednostavno ćemo odugovlačiti, a sve to koči našu kreativnost i inovativnost.
“Perfekcionizam je neprestani izvor negativnih emocija; umjesto da se orijentira na nešto pozitivno, osoba je, u biti, orijentirana upravo na ono što najviše želi izbjeći – negativnu evaluaciju”, piše Hara Estroff Marano u časopisu Psychology Today. “Perfekcionizam je, dakle, poput beskrajnog niza ocjena; on ljude drži konstantno zaokupljenim samima sobom i samoevaluacijom te rezultira neprekidnom frustracijom i osuđuje nas na tjeskobu i depresiju.”
Da bismo se suprotstavili svojim perfekcionističkim tendencijama i strahu od neuspjeha, trebamo razvijati mentalnu snagu i usvojiti navike otpornih ljudi – počevši od prihvaćanja neuspjeha kao sastavnog dijela života.
Prevelik fokus na širu sliku
Kreativnost od nas zahtijeva da vidimo širu sliku, ali ako smo previše fokusirani na nju, vjerojatno ćemo imati problema s donošenjem dobrih ideja. Članak Why Creativity Blocks Happen, objavljen u časopisu Lifehacker, ovako to opisuje: “Zamislite 10 gradova. Zatim pokušajte razmišljati o 10 gradova u blizini vašega rodnoga grada. Velika je vjerojatnost da ćete sužavanjem svoga fokusa brže nabrojati sve gradove”. “Postojanje određenih granica rezultira većim brojem ideja i inovativnih rješenja”, objašnjava se u Lifehackeru. “Čak i kada ne postoje nikakve granice, ljudi ih obično stvore sami. Kada dobiju zadatak imenovati 10 gradova, ljudi će najčešće uspostaviti neku vrstu veze između njih – možda će to biti glavni gradovi, gradovi koje su posjetili ove godine i sl.”
Prezaposlenost
Stres i prezaposlenost česti su uzroci “sušnog razdoblja” kreativnosti – zato pokušajte usporiti! Gary Klein, autor knjige Seeing What Others Don’t: The Remarkable Ways We Gain Insights kaže kako kreativnost i inovativno razmišljanje zahtijeva da svom umu omogućite trenutke slobodnog lutanja. Nedavna neuroznanstvena istraživanja potvrđuju da sanjarenje uključuje u mozgu iste procese koji potiču maštu i kreativnost. “Brinem se zbog ljudi koji se u slobodno vrijeme neprestano nečim zaokupljaju ne ostavljajući tako prostor za sanjarenje”, rekao je Klein za časopis The Huffington Post. Kada ste pod stresom ili pretrpani aktivnostima, neophodno je da u svom rasporedu odvojite vrijeme u kojem ništa nećete raditi. Jeff Weiner, donedavni CEO LinkedIna, kaže kako je to njegova tajna inovativnosti i produktivnosti.
Previše sjedite za svojim radnim stolom
Ako, čekajući nadahnuće, sjedite za svojim radnim stolom – mogli bi se načekati. Naime, kada vršite pritisak na sebe da dođete do rješenja nekog problema, uvelike kočite slobodan protok ideja. “Čak i mala promjena okoline pozitivno će se odraziti na generiranje novih ideja”, piše Emily Heyward u članku Desks, Where Creativity Goes To Die objavljenom u časopisu Fast Company. “Stoga, nemojte podcjenjivati snagu promjene ambijenta.” Umjetnici oduvijek traže nove načine i okruženja da potaknu svoju kreativnost. Woody Allen kaže kako svoju inspiraciju najčešće pronalazi pod vrućim tušem.
Pesimistički stav
“Pesimizam i cinizam uništavaju našu maštu, stvarajući toksični mindset”, navode Gaia Grant i Andrew Grant u članku Who Killed Creativity?, objavljenom u časopisu Fast Company. “Pesimisti imaju tendenciju kriviti sebe kada stvari krenu po zlu, a nakon svakog negativnog iskustva sve više oklijevaju pokušati ponovno”, pišu spomenuti autori i naglašavaju kako je za borbu protiv takvog stava potrebno preformulirati negativne situacije i ostati otvoren za nove stvari. Pesimizam je u direktnoj vezi sa samoporažavajućem ponašanjem – osoba potkopava vlastite napore i pretpostavlja kako da će neki neuspjeh imati široke i dugoročne posljedice. No znanstvena istraživanja ukazuju kako je optimalna kreativnost neraskidivo povezana s pozitivnim emocijama kao što su sreća i optimizam.
