Mnogi vjeruju da je ključ sreće vlastita promjena. Sramežljiva osoba trebala bi izaći iz svoje “školjke” i naučiti umrežavati se, a osoba koja se boji visine, mora razmisliti o bungee jumpingu. Ipak, nećemo početi učiti plivati skačući naglavce u duboku rijeku. A što ako istinsku sreću možemo naći tako da ostanemo vjerni sebi?
“Mnogi od nas zaokupljeni su bijegom od svojih nedostataka, pokušavajući biti ono što nisu”, kaže Debbie Mandel, autorica knjige Addicted to Stress: A Woman’s 7 Step Program to Reclaim Joy and Spontaneity in Life. “Željeli bismo se mijenjati s ljudima za koje mislimo da su uspješniji u poslu ili u ljubavi.” Nažalost, pokušaj da promijenimo vlastitu prirodu, izaziva stres – posebice kada se od nas zahtijevaju velike promjene. Stres uzrokuje inflamaciju u organizmu i postaje jedan od osnovnih uzroka bolesti. On nam oduzima energiju, kreativnost i sabotira naše odnose.
Jasno je, dakle, da trebamo pronaći ravnotežu i uspostaviti vlastitu homeostazu. Debbie Mandel objašnjava zašto se ostanak u zoni komfora može pozitivno odraziti na produktivnost i razinu zadovoljstva. Ovo su prednosti zone komfora:
1. To je mjesto vašeg najvećeg doprinosa
Umjesto da pokušavate biti netko drugi, počnite više cijeniti vlastite kvalitete. Ako ste, primjerice, introvert, nemojte pretpostavljati da će vam se život promijeniti nabolje ako se, nekim čudom, pretvorite u ekstroverta. Svatko voli biti u centru zbivanja, no introverti na druge načine daju svoj doprinos svijetu. Duboko razmišljaju o stvarima prije nego što počnu govoriti. Dobri su poznavatelji ljudske prirode. Prepoznajte vlastite snage i kvalitete.
2. U zoni komfora učite prepoznavati što vam najbolje odgovara
Može biti primamljivo isprobati najnoviji trend ili tehniku, ali ako vam izlazak izvan zone komfora stvara previše poteškoća, možda je vrijeme da isprobate nešto drugo. “Mnogi ljudi kažu da im meditacija pomaže da se osjećaju bolje”, kaže Mandel. “Za druge, ona je izvor stresa – u želji da ju što prije završe, u glavi ‘pišu’ popis namirnica za kupovinu. Nemojte prakticirati meditaciju samo zato što je trenutno popularna ili zato što osjećate pritisak duhovnog napretka. Spontani smijeh i zabava mogu puno više pridonijeti vašem duhovnom rastu i dobrobiti, nego kontemplacija koju doživljavate kao obvezu.”
3. U njoj pronalazite odgovore
Rješenja problema često zahtijevaju da napravimo korak unatrag i malo se osamimo. Ipak, to rijetko prakticiramo jer u što kraćem vremenu želimo obaviti što više zadataka. “Lako je naviknuti se na osjećaj uzbuđenja što ga sa sobom nosi stalna užurbanost”, kaže Mandel. “Nitko se šefu neće pohvaliti da se proteklu noć dobro naspavao. Ipak, važno je znati usporiti i odmoriti se.” Užurbanost je bijeg od razmišljanja o onome što ne funkcionira u našem životu. “Boraveći u tišini sa svojim mislima, možete shvatiti što vas čini sretnim, a to može značiti da ćete trebati donijeti neke teške odluke”, kaže ona. Naučite slušati svoj unutarnji glas.
4. Ona je vaše sigurno mjesto
Ostanak u zoni komfora ne znači da stagnirate – i dalje možete isprobavati nove stvari i razvijati se. “Promjena je lakša kada kreće iz zone komfora jer tamo znamo tko smo i što želimo raditi”, kaže Mandel. Izađite iz zone komfora samo ako to istinski želite. Prečesto radimo velike promjene jer pokušavamo dokazati drugim ljudima da to možemo. Započnite s malim promjenama i promatrajte kako vam ide. Kada odete predaleko izvan zone komfora, teško je vratiti se u središte. Kada vidite da se dobro osjećate, onda pokušajte napraviti mali korak dalje. Možete se lako vratiti u zonu komfora ako vaš izlet ne uspije.
5. Zona komfora je mjesto gdje otkrivate svoje jedinstvene osobine
Jedan od razloga zašto ljudi izlaze iz svoje zone komfora jest taj što im je rečeno da su njihove navike loše. No Mandel kaže da to nije uvijek istina. “Moj radni stol je neuredan, ali to je dio mog kreativnog procesa”, kaže ona. “Podsjeća me na sve što mi je važno. Kada bih slušala ljude koji mi govore da svake večeri moram pospremiti svoj radni stol, ne bih se dobro osjećala.” Možete imati i druge navike zbog kojih osjećate krivnju kao, primjerice, grickanje noktiju ili kašnjenje. Kada osvijestite dobrobiti i štetnosti neke navike, sami procijenite trebate li ju promijeniti ili ne. Svi imamo svoj temeljni identitet. Poštujte ga i prihvatite sebe sa svim manama i vrlinama.
Izvorni tekst pročitajte ovdje.
