Marko Žmirak pravi je primjer čovjeka koji se riješio straha od neuspjeha i krenuo mijenjati svijet nabolje. Rođen je 1990. u Dubrovniku. Odrastao je s majkom i sestrom koje su mu uvijek bile najveća podrška u različitim pothvatima. Školovao se na Sveučilištu u Dubrovniku i tijekom studija bio predstavnik svih studenata u Senatu Sveučilišta, član različitih stručnih vijeća, osnovao prvu studentsku organizaciju, proveo nekoliko semestara studirajući u Madridu i Sevilli, a zatim radno iskustvo stekao u Sankt Peterburgu, Bruxellesu i Zagrebu te se naposljetku vratio u Dubrovnik kako bi stečena znanja primijenio putem vlastitih ideja u rodnom gradu.
Povod ovom razgovoru je EXPO smotra visokoobrazovnih institucija, koja je u listopadu 2021. prvi put u povijesti održana u Dubrovniku, a koju ste vi organizirali. Što je bio osnovni cilj smotre i tko je na njoj sudjelovao?
Osnovni je cilj EXPO smotre predstaviti mladima na krajnjem jugu sve prilike koje im stoje na raspolaganju za nastavak obrazovanja ili uključivanje na tržište rada. Prepoznali smo da mladima kronično nedostaje informacija koje su ključne za njihov osobni, društveni i profesionalni razvoj. Osmislili smo koncept u kojem smo prvi put u Dubrovnik doveli visokoobrazovne institucije koje su predstavile studijske programe, kao i dio poslodavaca te predstavnike različitih EU institucija kako bismo na jednom mjestu ponudili pregled mogućnosti koje mladima stoje na raspolaganju te ih pravovremeno informirali. EXPO smotra rezultirala je posjećenošću više od 2000 srednjoškolaca iz više od 20 srednjih škola iz Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije te Crne Gore i BiH. Predstavilo se 15 visokoobrazovnih institucija sa svojim studijskim programima, a EXPO smotru podržalo je 18 partnera iz gospodarstva koji su prepoznali i podržali našu inicijativu različitim sponzorstvima.
Koliko je važno da se mladi direktno i na vrijeme upoznaju s mogućnostima budućnosti zapošljavanja i školovanja?
Informiranje mladih je od ključne važnosti za odabir željene karijere, osobito zato što se nalaze u razdoblju kad imaju prvu priliku preuzeti odgovornost za vlastiti napredak. Dosadašnjim radom Centra za karijere mladih Dubrovnik primijetili smo manjak kvalitetnih informacija o studijskim programima, stipendijama i prilikama na tržištu rada koje se zaista mogu pronaći te osmislili koncept koji će im ponuditi prvo upoznavanje sa svime što im stoji na raspolaganju. Neprestana radoznalost i cjeloživotno učenje ključ su razvoja mladih koji će sutra biti pokretači gospodarskog i društvenog napretka, a naša odgovornost kao organizacije sa sloganom “Learn&grow” je upravo promicanje takvih vrijednosti.
Neprestana radoznalost i cjeloživotno učenje ključ su razvoja mladih koji će sutra biti pokretači gospodarskog i društvenog napretka. // Marko Žmirak – predsjednik i osnivač Centra za karijere mladih Dubrovnik
Centar za karijere mladih Dubrovnik od 2015. sustavno radi na podizanju svijesti o cjeloživotnom obrazovanju, formalnoj i neformalnoj edukaciji te razvoju osobnih i profesionalnih vještina. Kako ste odlučili krenuti u ovakvu misiju?
Centar za karijere mladih Dubrovnik nastao je kao odgovor na prepoznate izazove s kojima se mladi susreću u lokalnoj zajednici. Uvijek kažem da se najbolje ideje stvaraju onda kada ste i sami prepoznali i osjetili da u određenom trenutku ne možete dobiti uslugu, proizvod ili rješenje na tržištu. Prema mom iskustvu tada nastaje prirodan tijek razvoja ideje i koncepata koji su proizašli iz prepoznate potrebe te se postiže optimalna situacija u kojoj pronalazite rješenje na vama vrlo poznate izazove. Smatram da su organizacije civilnog sektora sjajan korektiv zajednice kada institucije u potpunosti ne uspiju obuhvatiti sve segmente društva u cjelini te sam upravo iz tog razloga krenuo u stvaranje novih ideja ovim putem, pritom se vodeći društveno odgovornim poslovanjem. CKM Dubrovnik promiče niz vrijednosti za koje smatram da su stupovi modernog društva, a jedan od primjera je niz aktivnosti koje provodimo za mlade u području aktivnoga građanstva. Osvještavanjem mladih da imaju pravo na izbor, počevši od učeničkih vijeća, studentskih zborova ili savjeta mladih, potičemo ih na kritičko razmišljanje i proaktivnost kako bi naučili svoja mišljenja, stavove ili kritike artikulirano prenijeti putem odgovarajućih kanala. Nažalost, mladi se rijetko susreću s tim odgovarajućim kanalima te se s vremenom uvjere da njihovo mišljenje nije bitno i da ne mogu utjecati na svoju okolinu. To je razlog zašto sam krenuo u ovu misiju.
Iza vas je niz projekata, izdvojite nekoliko novijih. Što ste njima željeli postići?
Svaka projektna ideja ima svoje ciljeve i korisnike za koje su osmišljene aktivnosti pripremljene kako bi odgovorili na neki društveni izazov. Primjerice, jedan od zadnjih projekata je primjer izgradnje međugeneracijskog mosta između umirovljenika i mladih gdje smo putem EU fondova kao nositelji projekta uz 6 stručnih partnera, osmislili više od 280 aktivnosti za 250 umirovljenika na našem području u razdoblju od 24 mjeseca.
Uzmete li u obzir da smo provedbu projekta započeli u jeku pandemije, kada marginaliziranost i socijalna isključenost umirovljenika dolazi do najvećeg izražaja, iznimno sam ponosan da smo svoja znanja i vještine stavili u funkciju razvoja sadržaja za naše umirovljenike.
Starost nije bolest, već životno razdoblje u kojem želimo sudjelovati kako bismo umirovljenicima pružili što kvalitetnije korištenje slobodnog vremena i priliku za obostrano učenje.
Starija populacija može prenijeti svoja iskustva, vještine i životne vrijednosti, a mlađi mogu prenijeti energiju, motivaciju i entuzijazam prema starijima kao poticaj aktivnom starenju. Temeljni cilj ove ideje je učiniti nešto dobro za one kojima je to najpotrebnije jer kvalitetnim primjerom pokazujemo što znači aktivno starenje te da zlatno doba zaista može biti vrijeme uključivanja u društvene aktivnosti, hobije i stjecanje novih vještina.
Iza vas je bogato iskustvo rada na pripremi i provedbi projekata iz EU fondova. Što je važno kako bi takvi projekti u praksi uspjeli?
Pripremom i provedbom projekata financiranih putem EU fondova bavim se od 2012. godine kako u civilnom sektoru tako i kroz korporativni karijerni put, gdje sam dio vremena proveo kao EU konzultant za različite javne institucije i velike privatne tvrtke. Iako sam radio na različitim EU projektima u područjima energetike, infrastrukture, turizma i strateških razvoja, najviše sam posvećen projektima koji se temelje na učinkovitom razvoju ljudskih potencijala. Putem Europskog socijalnog fonda (ESF), u razdoblju od zadnje tri godine, povukli smo više od 6 mil. kuna bespovratnih sredstava koje smo usmjerili na razvoj lokalne zajednice.
U ovom kontekstu ću se osvrnuti samo na ESF koji je za razdoblje 2021. – 2027. težak 99 milijardi eura na nivou EU-a, a za koji je CKM Dubrovnik specijaliziran te smo do sada proveli 6 različitih projekata kao nositelji ili partneri. Važno je da su projekti kvalitetno pripremljeni jer je njihova provedba kasnije puno jednostavnija. Iskustvo partnera koji su do sada imali nekoliko provedbi uvijek je dobrodošlo jer se u pripremi pravovremeno prepoznaju izazovi koji provedbu projekta znaju znatno otežati. Najveći izazov je zasigurno činjenica da se, kao relativno nova članica, Hrvatska nalazi u dugotrajnim pripremama natječaja na koje se različite organizacije poput nas prijavljuju, stoga uvijek postoji manjak aktualnih natječaja, a zatim i dugotrajan selekcijski postupak. Primjerice, do sada smo imali iskustva da je vrijeme od prijave projekta do potpisivanja ugovora kako bi provedba započela, trajalo više od godinu dana. Stoga, da bi projekti uspjeli u praksi, morate imati više projekata koji se neprestano preklapaju kako bi osigurali likvidnost i financijsku stabilnost organizacije.
Tijekom studija bili ste na tri Erasmus+ razmjene, već ste niz godina aktivni u civilnom, ali i realnom sektoru. Imali ste stručne prakse u Zagrebu, Madridu, Bruxellesu i Sankt Peterburgu. Koliko je za vas bio važan ovakav put?
Smatram da je bitno prepoznati važnost uključivanja u što veći broj izvannastavnih aktivnosti tijekom školovanja jer se tu razvijaju pozitivne navike, strast za neprestanim učenjem te umrežavanje s nima s kojima dijelite iste ideje ili mišljenja. Kvalitetno okruženje omogućuje učinkovito učenje, što je ključno za razvoj svakog mladog čovjeka. Studiranja i prakse diljem Europe sjajna su stvar za stjecanje znanja i iskustava posebice zato što danas postoje brojne mogućnosti za uključivanje u takve aktivnosti. Poslodavci žele vidjeti ambiciju i neobične životopise koji ih zainteresiraju, stoga uvijek mladima savjetujem da izađu iz zone komfora i da se odvaže napraviti poteze koji će ih znatno razlikovati od drugih.
Još uvijek postoji slab interes za preuzimanje rizika i strah od neuspjeha. Zašto? Može li se kod svih nas razviti kultura uspjeha?
Preuzimanje odgovornosti za vlastiti napredak temeljno je pravilo za razvoj na osobnom, društvenom i profesionalnom planu. To su odluke koje donosimo učeći iz svoje okoline, preuzimanjem uspješnih obrazaca ponašanja onih za koje smatramo da su postigli određene rezultate. Takve odluke donosimo individualno i biramo u kojem ćemo smjeru krenuti kako bismo svojim radom postigli zadovoljstvo prvenstveno nas samih. Smatram da je ovakvo razmišljanje idealno za razvoj kulture uspjeha, neovisno čime se bavimo dokle god posao koji radimo, uistinu radimo najbolje što znamo, a da smo pritom svjesni da uvijek možemo znati više i napraviti bolje. Preuzimanje rizika logičan je slijed ako ulažete svoje vrijeme i energiju u ono u što vjerujete, a strah od neuspjeha je uvijek prisutan i nemoguće ga je izbjeći. Pitanje je koliko ćemo dopustiti da nam stoji na putu do cilja koji želimo postići. Vjerujem da dio ljudi ne uspije u životu ne zato što su si postavili previsoke ciljeve i promašili ih, već zato što su si postavili preniske ciljeve i ostvarili ih.
Mišljenja ste da bi poduzetništvo među mladima u Dubrovniku moglo biti bolje razvijeno…
Dubrovnik kao turističko središte privlači velik broj posjetitelja, što rezultira velikim brojem radno aktivnog stanovništva uključenog u turističke i ugostiteljske djelatnosti. Samo po sebi to nije loše, no monokultura turizma u Dubrovniku dolazi do najvećeg izražaja kada govorimo u kontekstu mladih, posebice onih s kojima CKM Dubrovnik ima doticaj.
Izazovi koje smo prepoznali ogledaju se u manjku poduzetničkih ideja te općenito slabo razvijenoj kulturi poduzetništva među mladima. Uz nekoliko sjajnih iznimki, među mladima se poduzetničke ideje uglavnom svode na otvaranje manjih ugostiteljskih objekata, preuzimanje apartmana za iznajmljivanje te obavljanje taksi ili boat transfera. S druge strane, velik broj mladih u Dubrovniku se jako brzo navikne na uvjete rada u ugostiteljstvu, koje zaista crpi njihovo cjelokupno vrijeme i energiju, no sezonska zarada ih privlači dovoljno da se na takav tempo naviknu. Rezultat prve i druge skupine jest da nemamo dovoljno razvijeno poduzetništvo mladih, koje se temelji na inovacijama i konceptima koji će prerasti lokalne mikro razine te pokrenuti neke pozitivne trendove u koje će se drugi moći uključiti i profesionalno se razvijati.
Posebno ističete važnost volontiranja kod mladih. Što volontiranje pruža mladom čovjeku, kakve vještine ili emocije?
Volontiranje je sjajan početak, a pomaže i u izgradnji osobe kroz sve komponente o kojima smo pričali u prethodnim pitanjima. Volontiranje me obogatilo vrijednosno i svojim aktivnostima uvijek nastojim uvesti elemente društveno odgovornog poslovanja na način da lokalnu zajednicu napravimo uključivom i osviještenom o različitim temama s kojima se svakodnevno susrećemo. Volonterstvo je vrijednost u koju vjerujemo od samih početaka. Primjerice, u organizaciji prve EXPO smotre u Dubrovniku imali smo više od 40 volontera, od kojih je velika većina nastavila surađivati s nama u različitim aktivnostima. Postepenim uključivanjem u projektne aktivnosti, volonterima dajemo prostor za napredak i razvoj te mogućnost da se profesionalno angažiraju u područjima koja ih zanimaju poput organizacije događanja, grafičkog dizajna, vođenja emisija, pisanja članaka i sl., a koja su potrebna radu naše organizacije.
Ne postoji univerzalna formula za uspješnog poduzetnika i za svakog vrijede drugačija pravila, no što biste izdvojili kao najvažnije?
Neprestano učenje i umrežavanje s onima s kojima dijelite zajedničke ideje. Ta mi se kombinacija pokazala dobrom formulom za razvoj brojnih aktivnosti jer je cjeloživotno učenje bitno kako biste se umrežili i širili, a partnerstva su ključna kako biste lakše i brže učiti u različitim područjima. Neumorna radoznalost i posvećenost da ono što radite, radite najbolje što možete, vodi tomu da prethodno spomenuto učenje i umrežavanje rezultiraju uspješnim poduzetnikom, barem po mom mišljenju.
Imate li uopće svog slobodnog vremena, hobije, knjige, glazbu?
Vremena za hobije se uvijek pronađe. Primjerice, od malih se nogu bavim produkcijom elektronske glazbe i glazba mi je općenito velika strast. Neko sam vrijeme radio kao DJ u Dubrovniku, ali me put ipak odveo u nekom drugom pravcu. Inače sam veliki obožavatelj paintballa pa često organiziramo takve teambuildinge. Jako volim čitati poeziju Aleksandra Stankovića, imam sve njegove zbirke i općenito pratim njegov rad koji iznimno poštujem. U određenim segmentima mogu reći da mi je on uzor jer cijenim takav profesionalan pristup radu.
Upoznali ste različite ljude, boravili u različitim državama… Pamtite li neko posebno iskustvo koje vas je promijenilo ili potaknulo na drugačija razmišljanja, nove ideje i vizije?
Svako iskustvo nosi sa sobom lekcije, neke shvatiš odmah, a neke naknadno. Bitno je da se kroz iskustva neprestano gradimo i stvaramo nove vrijednosti, kako za sebe, tako i za druge, jer suradnjom se uvijek postiže više. Bez obzira na to koliko je pojedinac briljantan, ako igra protiv tima, nikada neće imati šanse. To je možda najveća vrijednost koju sam stekao radeći u brojnim okružjima. Prijateljstva i partnerstva nas grade i uče da je potpora kolega i suradnika ključna za napredak.
Na kraju bih istaknuo jednu izreku koju mi je prenio stariji kolega u Sankt Peterburgu, koja glasi: “Ako misliš da si najpametniji u prostoriji, onda promijeni prostoriju.”
