Tijekom listopada 2021. potvrđen je međunarodni sporazum o uvođenju globalne minimalne stope poreza na dobit od 15% za velike međunarodne kompanije s godišnjim prihodima većim od 750 milijuna €. Dogovor o uvođenju minimalne stope poreza na dobit od 15% postignut je između 136 zemalja svijeta čiji ukupni BDP čini više od 90% svjetskog BDP-a, u okviru OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj) te potvrđen sa strane G20 kao skupine najrazvijenijih zemalja svijeta.
Stopa poreza za gigante inkorporirat će se u propise zemalja potpisnica i stupiti na snagu do 2023. godine. Predviđa se da će primjena rezultirati dodatnim poreznim prihodima od oko 150 milijardi dolara, od čega se samo u Saveznoj Republici Njemačkoj očekuje dodatnih 5 do 6 milijardi EUR dodatnih poreznih prihoda. Najveći od svih, s godišnjim prihodima iznad 20 milijardi €, plaćat će porez u državama u kojima ostvaruju svoje prihode, a ne nužno tamo gdje imaju sjedišta. Od toga će svakako profitirati neke od najmnogoljudnijih zemalja svijeta od kojih se ostvaruju veliki promet i zarada, a koje do sada nisu bile u poziciji na temelju toga ubrati porez.
Sporazumom je konačno prekinut višedesetljetni trend snižavanja stopa poreza na dobit, usred kojeg su države neprestano snižavale svoje stope poreza na korporativnu dobit, ne bi li time postale poželjnije velikim ulagačima iz inozemstva, što je dovelo do apsurdne situacije da neke od najbogatijih kompanija svijeta plaćaju razmjerno najmanje korporativne poreze.
Inicijativa Bidenove administracije
Unatoč tomu što su pregovori o uvođenju globalnog poreza trajali nekoliko godina, zamah je došao od američkog predsjednika Joea Bidena, koji se u početku zalagao za minimalnu globalnu stopu od čak 21%. Naime, globalni porez jedna je od ključnih točaka Bidenova plana “Made in America” za veliko ulaganje u američku infrastrukturu i s druge strane, eliminaciju prakse bježanja najvećih američkih kompanija u porezne oaze i jurisdikcije s niskim poreznim stopama. Neke od najvećih kompanija, poput Googlea, Amazona, Applea i Facebooka, plaćale su smiješno niske iznose poreza u usporedbi sa svojim prometom, a zadnjih su se godina dodatno obogatile zbog specifičnih uvjeta života i rada u novonastalim pandemijskim okolnostima. Kako većina drugih zemalja ne bi nikako prihvatila tako visoku stopu te uzimajući u obzir prethodni prijedlog OECD-a da stopa globalnog poreza iznosi 12,5%, većini država članica prihvatljiva je bila tek niža stopa od 15%.
Porezna politika
Od 140 zemalja članica OECD-a, sporazum nisu prihvatile jedino Kenija, Nigerija, Pakistan i Šri Lanka. Od zemalja članica EU-a, unatoč prihvaćanju, sporazumu se nije obradovala Irska jer je poznato da svoj ekonomski uzlet duguje upravo ciljanoj poreznoj politici niskih stopa, a slična iskustva imalo je još nekoliko europskih zemalja.
Primjena
Uredba o globalnoj poreznoj stopi za velike međunarodne kompanije donijet će se prvo na razini Europske unije, vjerojatno tijekom 2022. godine, a sama primjena novih propisa trebala bi započeti tijekom 2023. godine.
