Selma Čmelik zadarska je poduzetnica, stručnjakinja za digitalni marketing i vlasnica agencije Zona Plus. Na listopadskom Biograd Boat Showu 2021. predstavila je svoj novi projekt – čarter.hr. Riječ je o novom web mjestu namijenjenom profesionalcima u nautičkom čarteru – vlasnicima tvrtki, rukovoditeljima, operativcima, ali i poslovnim subjektima čije su usluge i proizvodi usko vezani uz čarter, uključujući i one digitalne. Čarter.hr zamišljen je kao platforma na kojoj će profesionalci iz te rastuće grane turizma u nas napokon moći pronaći sve informacije potrebne za svoje poslovanje, od zakona i propisa do digitalnih alata koji im mogu olakšati poslovanje, ali i pospješiti rast. Kako se ova poduzetnica s višegodišnjim iskustvom rada u čarter industriji, odlučila na taj korak, koje su glavne prednosti njezinog projekta, ali i što za ovu poduzetnu ženu znači poduzetnički mindset – saznajte u nastavku…
Kako ste došli na ideju pokretanja web mjesta namijenjenog profesionalcima u nautičkom čarteru? Odakle prvi impuls?
Kako imam dugogodišnje iskustvo rada u čarteru, tako sam se povela za tim što je meni nedostajalo u svakodnevnom radu. Nisu se mogle pronaći relevantne informacije vezane uz čarter poslovanje na jednome mjestu. Kad sam prije 5 godina kretala u poduzetničke vode, ta ideja bila je negdje u začetku, ali nije bilo sazrelo vrijeme za provedbu. Tek 2020., kad je nastupio lockdown, kada sam imala više vremena za razmišljanje i razvoj te ideje, krenula sam u njenu realizaciju. Htjela sam na neki način dati čarterašima mogućnost da dođu do neke nove ideje, da imaju pregled stanja tržišta, da znaju kako uz pomoć digitalnih alata mogu razvijati svoje poslovanje.
Čarter.hr je prvo web mjesto za profesionalce u nautičkom čarteru u Hrvatskoj. Koja je njegova najveća prednost, odnosno benefit koji će od njega imati ciljani korisnici?
Moja namjera je da svi oni koji operativno rade u čarteru, kad imaju konkretno pitanje vezano uz svoje poslovanje, odgovor potraže kod nas. Bilo da je odgovor koji traže informacija u obliku neke uspješne priče, poveznice prema drugim relevantnim izvorima ili jednostavno članak u kojem će pronaći ono što im treba. Također, mogu nam poslati upit s konkretnim pitanjem, a mi ćemo ga onda uputiti pravim osobama ili institucijama. Benefit koji bi krajnji korisnici trebali imati jesu prave informacije u pravo vrijeme koje za poslovanje mogu biti presudne. Čini mi se da slično djeluje i časopis Poduzetnik.
Hrvatska je zemlja s najvećom nautičkom čarter flotom na svijetu. To znači da imamo puno plovila, no što je s kvalitetom i raznolikošću čarter ponude u nas?
Hrvatska je zaista svjetska velesila u nautičkom čarteru ako govorimo o brojkama plovila. Isto tako, imamo vrlo kvalitetne flote i raznoliku ponudu ako govorimo o samim tipovima i modelima plovila. No što se ponude tiče, ona je vrlo unificirana. Sve se svodi na tjedni najam plovila, od subote do subote. Male su varijacije na temu, i to u predsezoni i postsezoni.
Što nedostaje nautičkom sektoru da bi se mogao razvijati i stati uz bok prepoznatim destinacijama poput Grčke? Možda im već možemo parirati…
Usudila bih se reći da se mi ne smijemo uspoređivati s Grčkom, iako nam je ona svakako konkurentna destinacija. Prije bismo se trebali usmjeriti na to kako nadići jednu Španjolsku, Italiju ili Francusku koje nemaju tako razvedenu obalu, a ipak su razvile nautički turizam na višem nivou. Rekla bih da je nama Hrvatima blagodat naše predivne obale ujedno i prokletstvo jer se ne trudimo ništa drugo uz to osmisliti. Jednostavno ne moramo, imamo predivnu prirodu i to nudimo gostima kao svoj proizvod. Nismo morali smišljati načine kako privući goste jer – dovoljno je da im pokažemo fotografije ili videa iz neke uvale na Jadranu i da gosti požele doći. No, kada gosti zaista i dođu, tada na svjetlo dana izlaze pravi ‘izazovi’, poput nedostatne infrastrukture, nedostatnih izvora zabave te pitanja druge ponude, osim sunca i mora.
Koja je najveća boljka nautičkog sektora u nas?
Osim izrazito visoke konkurentnosti, i ja se usudim reći bezidejnosti, čarteru su prepreka u razvoju zakonska regulativa i infrastruktura – ograničen broj marina i svojevrsni monopol koji one drže. Visoki troškovi održavanja naspram sve nižih cijena koje su čarteri sami inicirali, upravo zbog one bezidejnosti koju sam spomenula na početku.
Nautička sezona u Hrvatskoj traje od travnja do studenoga. Kada počinju pripreme u toj niši za iduću sezonu?
Pripreme za sljedeću sezonu počinju već u kolovozu i rujnu, kada se pripremaju cjenici u kojima su predstavljene ne samo nove cijene već i nova plovila u flotama. Ove godine je to bilo vrlo izazovno, upravo zbog kupnje novih plovila. Naime, pandemija je napravila poremećaj u proizvodnji i isporuci novih plovila, pa su količine bile ograničene. Tko nije na vrijeme rezervirao novo plovilo, ide u sljedeću sezonu bez njih.
Vlasnica ste i digitalne marketinške agencije Zona plus u Zadru, a sada ste pokrenuli i novi, jedinstveni projekt u području nautičkog čartera. Što vas je potaknulo da krenete u poduzetničke vode i što je uopće za vas poduzetništvo?
Prije nešto više od 5 godina pokrenula sam agenciju za digitalni marketing i usmjerila se na čarter industriju. Jednostavno sam se željela profesionalno razvijati u tom smjeru i sretna sam da sam krenula tim putem. Moram priznati da je moja ideja poduzetništva u Hrvatskoj na samom početku bila vrlo ‘romantična’, da ne kažem i naivna. Vjerovala sam da se samo upornim i predanim radom može uspjeti, ali sada, s odmakom od 5 godina i uzevši u obzir što sam sve prošla, znam da to baš i nije tako. Uspješno poduzetništvo se, bar prema mom iskustvu, temelji na jako dobroj ideji, jako dobrom poslovnom planu, koji uključuje čvrstu financijsku konstrukciju te nadasve dobru mrežu poslovnih kontakata.
U posljednje vrijeme dosta se govori o Hrvatskoj 2.0, Hrvatskoj koja je proaktivna, učinkovita i usmjerena rješavanju problema. Ukratko, o Hrvatskoj s poduzetničkim mindsetom. Imate li osjećaj da se u Hrvatskoj stvara neki noviji zdraviji poduzetnički ekosustav?
Apsolutno da! Imam sreću pa sam okružena ljudima koji tako razmišljaju. Razmišljaju da ovaj način funkcioniranja koji smo imali do pojave pademije jednostavno više nije prihvatljiv. Pandemija je i mnogo tradicionalnijim poduzetnicima promijenila gledište. Svjedočim tomu da su tvrtke, koje su preko 20 i više godina bile vjerne određenim poslovnim procesima i modelima te bile uvjerene da će to tako ići još mnogi niz godina, ipak promijenile mišljenje i prilagođavaju se novim trendovima. Digitalizacija ipak zauzima svoje mjesto i poduzetnici samo uz pomoć tehnologije mogu ići naprijed. Sve to skupa čini da se poduzetnici u Hrvatskoj prilagođavaju i prihvaćaju nove, a u konačnici i pozitivnije poslovne navike.
